Poslovni život Središnja konfederacija (EK) predlaže da istočna Finska postane posebna gospodarska zona kako bi se potaknula ekonomija i vitalnost regije.
Posebna gospodarska zona pokrivala bi šest pokrajina: Etelä Karelia, Etelä Savo, Kainuu, Kymenlaakso, Pohjois Karelia i Pohjois Savo.
U prijedlogu EK, posebna gospodarska zona bi se provodila s četiri seta mjera, uz pomoć kojih bi se ubrzale poslovne aktivnosti i ojačala infrastruktura regije.
“Mjere su usmjerene na stvaranje zdravog rastućeg gospodarstva u istočnoj Finskoj, koje će generirati više BDP-a za nacionalno gospodarstvo. Postizanje ovog cilja također zahtijeva pomoć javnih vlasti,” kaže predsjednik uprave EK Harry Broman u biltenu.
Na prvom mjestu Prema EK, financiranje EU-a mora biti usmjereno na istočnu Finsku. Prema EK, Finska bi trebala graditi suradnju s baltičkim zemljama i Poljskom kako bi EU osigurala financijski instrument za jačanje strateške pozicije susjednih zemalja Rusije.
Osim toga, trebalo bi pronaći načine za korištenje neiskorištenih sredstava tekućeg financijskog razdoblja EU-a za dobrobit istočne Finske. Trenutačno razdoblje financiranja 2027. Prema EK, trebalo bi također mapirati mogućnosti financiranja NATO-a.
istočnjački Ulaganja u energiju i zeleni prijelaz također bi trebala biti dodijeljena finskoj regiji. Iz tog razloga EK predlaže ažuriranje razvojnog plana mrežne tvrtke Fingrid kako bi se dobila nova mreža u istočnoj Finskoj. Prema prijedlogu EK, trebala bi se osnovati i “investicijska šaka” koja bi privukla investicije i ubrzala odobravanje projekata.
EK također predlaže poboljšanje zračne povezanosti, povećanje ulaganja u turizam i petogodišnji širokopojasni program.
Općenito, programi podrške širokopojasnom pristupu podržavaju izgradnju brzih fiksnih mreža u područjima gdje je malo vjerojatno da će se komercijalna ponuda širokopojasnih mreža materijalizirati.
Kao četvrtu mjeru EK predlaže provođenje pilot projekata koji ubrzavaju rast poduzeća, rješavaju nedostatak vještina, olakšavaju promjene vlasništva i poboljšavaju dostupnost poslovnih usluga i financiranja.
Kako bi se smanjio nedostatak vještina, EK predlaže, na primjer, odustajanje od razmatranja dostupnosti za ljude koji dolaze izvan regija EU i EEA na području istočne Finske.
Od ovih uz mjere, EK predlaže imenovanje “posebnog izaslanika koji bi vodio niz mjera.
Zadaća izaslanika bila bi voditi i koordinirati suradnju aktera u regiji pod ingerencijom premijera i vlade te osigurati ostvarenje zajedničkih ciljeva pokrajina u Finskoj i na razini EU.
EK procjenjuje da će mjere stajati otprilike 100-120 milijuna eura godišnje, ali bi se dio troškova mogao pokriti dodatnim financiranjem iz EU-a.
“Situacija u istočnoj Finskoj ozbiljna je i iznimna u svjetlu gospodarstva i sigurnosti. U interesu je cijele zemlje, a također i EU-a, da istočna Finska ostane živa i naseljena”, kaže Broman.
Prema poslovnom istraživanju koje je EK proveo u veljači, situacija i izgledi kompanija u istočnoj Finskoj znatno su mračniji nego u ostatku zemlje.
Oko 44 posto tvrtki poslodavaca u istočnoj Finskoj procjenjuje da će se njihova profitabilnost ove godine smanjiti, dok je ta brojka za cijelu zemlju 33 posto. Više od polovice tvrtki imalo je namjeru otpustiti svoje zaposlenike ove godine, a njih sedam posto reklo je da im prijeti stečaj u sljedeća tri mjeseca.
