“Ako ako bi vlada uopće pokazala neku vrstu želje da se o problemima može istinski pregovarati, tada bi se štrajk mogao brzo prekinuti,” kaže glavni upravitelj u Nesteenovoj rafineriji Porvoo Sami Ryynänen.
Opsežni štrajkovi koji počinju danas praktički će zaustaviti finski teretni promet na dva tjedna i izazvati poremećaje u distribuciji goriva. Između ostalog, štrajk koji utječe na luke, Neste i SSAB teško će pogoditi finske izvozne sektore, poput tehnologije, šumarstva i metalne industrije.
U isto vrijeme, industrijske akcije koje sada počinju dodatno će povećati cijenu štrajkova za finsko gospodarstvo. Nemoguće je dati točnu procjenu, ali primjerice, prema procjeni Finske poslovne konfederacije (EK), štrajkovi su Finsku već koštali više od milijardu eura.
HS je intervjuirao tri štrajkača. Cilj je shvatiti što zaposlenici u konačnici žele od štrajkova i koliko dugo su spremni nastaviti s industrijskom akcijom.
U petak premijer Petteri Orpo (kok) apelirao je na sindikate da odustanu od štrajkova.
“Ne namjeravamo odustati od ciljeva koji su potrebni Finskoj”, rekao je Orpo.
Pritom je istaknuo da Vlada neće kompromitirati osnovnu liniju zakonskih projekata koji se odnose na pravo na štrajk i lokalno pregovaranje.
Izjave poput ovih čine da predstavnici zaposlenika vide crveno.
“Prvo, ograničit će se pravo na štrajk, što znači da se štrajkom ne bismo mogli suprotstaviti odlukama koje donosi Vlada. Alati utjecaja bili bi nam oduzeti”, kaže glavni upravitelj SSAB-ove tvornice čelika Raahe Timo Mällinen.
Prema Mällinenu, sjajno je što Finska ima demokraciju i slobodu mišljenja koja ide s njom. Mällinen se boji da će vladine odluke nagrizati demokraciju dio po dio.
„Siroče je kao Putin i Gristi od Zakharova. A zaposlenici jesu Navaljni.”
Kad se finski politički čelnici usporede s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i glasnogovornicom ministarstva vanjskih poslova Marijom Zaharovom, situacija je doista užarena. Ali upravo tu usporedbu Mällinen želi koristiti tijekom radničke borbe koja sada počinje.
Ako štrajk bi bio nezakonit, što bi rezultiralo kaznama. Prema Vladinom prijedlogu, sindikat bi ubuduće mogao dobiti najviše 150.000 eura takozvanih odštetnih kazni zbog nezakonitih štrajkova. Iznos je oko pet puta veći od sadašnjeg iznosa.
“Financijski bismo bili stjerani u kut. A onda kada bismo bili u situaciji da se nismo mogli oduprijeti, prolazili bismo kroz slabljenje radnog života i socijalne sigurnosti“, kaže Mällinen.
““Čak i ako živimo u usponu, padovi guše svakodnevni život zaposlenika.”
Jedan postoji lokalni dogovor između radnika i poslodavaca o pitanjima koja su uzrokovala neslaganja.
Vlada želi da sve tvrtke imaju pravo dogovoriti se o radnim uvjetima i plaćama na lokalnoj razini, bez obzira na to je li tvrtka članica sindikata poslodavaca ili kakvu vrstu predstavnika zaposlenika tvrtka ima.
Sami Ryynänen kaže da ga živcira što se o lokalnim sporazumima govori kao o rješenju svih problema. Na Ryynänenovom radnom mjestu već se dugo vremena sklapaju lokalni dogovori i on ne vidi potrebu mijenjati zakone.
“Po mom mišljenju, lokalni dogovori sada imaju za cilj samo slabljenje položaja i kontrole sindikalnog pokreta.”
Ryynänen smatra da će se, ako se vladini planovi ostvare, univerzalno obvezujući uvjeti rada raspasti, a položaj sindikata oslabiti.
“Ako neorganizirana tvrtka ima sve beneficije kao organizirana, ali ne i iste obveze, zašto bi se poslodavci organizirali u budućnosti?”
Helsinki predsjednik prenapučenog radničkog udruženja Pasi Boehmin u ušima mu pucketa kad čuje kako se vlast protivi radničkim borbama jer ih je narod izabrao za svoje predstavnike na izborima.
Na primjer, Riikka Purra, predsjednik Basic Finnsa i ministar financija, rekao je ovo: “Ovo je politički štrajk u kojem se želimo suprotstaviti ovoj vladi, vladinom programu i provedbi mjera koje smatramo važnima i za što smo dobili mandat na izborima.”
Boehm podsjeća da birači nisu birali vladu, nego su birači birali zastupnike.
“Da su stranke prije izbora rekle da će donositi takve odluke, mislio bih da ih ne bi donosile. Osobito su Bazični Finci potpuno izdali svoje birače.”
““Posebno Basic Finci su potpuno izdali svoje birače.”
Strana poslodavca je također rekao da štrajkovima radnici sijeku vlastite grane i uzrokuju nezaposlenost.
Na primjer, vođenje područja odgovornosti Työelämä Konfederacije finskog poslovanja (EK). Ilkka Oksala za HS je početkom veljače rekao da “zaposleni na plaću ugrožavaju financijsku održivost vlastitih tvrtki, a time i vlastitih radnih mjesta”.
Poslodavac je istu poruku od tada više puta ponovio.
Prema Mällinenu, poslodavačka strana se desetljećima pozivala na isto pitanje kada su se htjeli suprotstaviti štrajkovima.
„Propaganda poslodavaca. Tvrtke koje propadnu zbog ovog štrajka ionako teško mogu opstati.”
Boehm kaže da u Francuskoj i Njemačkoj, primjerice, ima znatno više štrajkova nego u Finskoj, a tamo to nije izazvalo nezaposlenost.
Ryynänen kaže da je teško reći hoće li štrajkovi uzrokovati nezaposlenost, ali sigurno je da će mjere koje planira vlada gurnuti ljude u još tješnje uvjete.
“A njihovi učinci su trajni, bez obzira na gospodarsku situaciju. Čak i ako živimo u usponu, padovi će i u budućnosti gušiti svakodnevicu zaposlenika.”
Boehm također podsjeća da je štrajk jedini način da zaposlenici utječu na odluke vlade.
Ako želimo diktatorsku vladu koja diktira sve, a narod joj se ne smije ni na koji način suprotstaviti, onda se pravila mogu mijenjati, kaže.
“Imamo zemlju u tom istočnom susjedu u kojoj ne možete kritizirati postupke vlade. Isto tako, Sjeverna Koreja je jedna od onih zemalja u kojima politički štrajkovi nisu dopušteni. “
Zaposlenička strana Zastupnici su uglavnom iznenađeni činjenicom da se Vlada miješa u probleme socijalnih partnera.
Prema Mällinenovu mišljenju, u demokratskom društvu nije moguće funkcionirati na način da ako se strane na tržištu rada ne mogu dogovoriti, dođe vlada i donese zakone koji su na strani poslodavaca.
“Vlada radi samo prijenos prihoda od siromašnih prema bogatima zbog EK-a i svih ostalih sindikata poslodavaca”, kaže on.
Ovako se ubija demokracija, ovdje je žrtva.
Boehm također smatra da je vladina pristranost “neshvatljiva”.
Ni na koji način nisu poslušali glas zaposlenika.
““Vlada samo prebacuje prihode sa siromašnih na bogate.”
ToKoliko dugo će štrajkovi trajati, teško je pitanje za zaposlenike.
“Radije bismo se trebali zapitati kako je vlada spremna nastaviti ne sjedati za pregovarački stol i pregovarati o ovim pitanjima”, kaže Mällinen.
Prema Ryynänenu, štrajkovi će se nastaviti sve dok postoji potreba. I barem je strana zaposlenika pokazala snažnu potporu štrajkovima.
“Prema anketi koju je proveo SAK, gotovo 80 posto zaposlenika koji su odgovorili podržalo je industrijsku akciju.”
Boehm također kaže da među skvoterima postoji vrlo snažno mišljenje da oni sada štrajkaju za prave stvari.
Boehm podsjeća da štrajkaši ne štrajkaju iz zabave, već zato što žele izazvati razgovor.
“Svrha je da se vlada probudi i počne istinski pregovarati, a ne diktirati.”
Sva trojica se u tome potpuno slažu: pregovori su u središtu svega.
“Nadao bih se da će razum prevladati i da će se stvari riješiti dogovorom. Dogovaranjem dobivamo mnogo održivija i funkcionalnija rješenja nego diktiranjem,” kaže Ryynänen.
