“Sam po mom mišljenju, pad nataliteta je najveća kriza u Finskoj.”
Ovo kaže glavni ekonomist Suomen Yrittäjien (SY). Juhana Brotherus. Ističe prošlogodišnje razlike u broju rođenih i umirovljenja.
“Lani je rođeno nešto više od 43.000 djece, a 70.000 ljudi je otišlo u mirovinu. To jasno pokazuje da se populacijska piramida urušava.”
Piramida stanovništva ilustrira dobnu strukturu i spolnu distribuciju stanovništva. Kako broj stanovnika raste, rađa se više djece nego umire starih ljudi. Na taj način donji dio piramide je veći, a iz populacije rastu novi radnici koji osiguravaju funkcioniranje društva.
HS je rekao u ponedjeljak, da se s trenutnim stopama nataliteta broj ljudi finskog porijekla i njihovih potomaka brzo smanjuje. Za 90 godina u Finskoj bi moglo ostati manje od milijun ljudi finskog porijekla i njihovih potomaka. Sada je taj broj veći od pet milijuna.
Prema Finskoj statistici, sve osobe finskog porijekla su one čiji je barem jedan roditelj rođen u Finskoj.
Uz trenutnu stopu nataliteta, svaka bi generacija bila otprilike 0,6 puta manja od prethodne.
Predviđa se da će svjetsko stanovništvo porasti na još deset milijardi ljudi. Nakon toga očekuje se drastično smanjenje broja stanovnika.
Nacionalna ekonomija Sa stajališta Brotherusa, važnost smanjenja nataliteta je doista nevjerojatna. Utjecaj na mirovinski sustav najočitija je posljedica.
“To je neka vrsta lančanog pisma gdje sadašnji zaposlenici i njihova djeca isplaćuju mirovine umirovljenicima. Hoiva je ista, a javne financije su iste jer se javnofinancijski prihod ubire od zaposlenih.”
Smanjenje broja stanovnika također smanjuje mogućnosti specijalizacije.
“Čak i da imate svu tehnologiju i informacije, ali živite na pustom otoku na kojem živi samo tisuću ljudi, ne biste mogli stvoriti ogromnu količinu dodane vrijednosti u tom gospodarstvu”, pojednostavljuje Brotherus.
U Finskoj bi smanjenje broja stanovnika još više snizilo cijene mnogih stanova.
“Isto se odnosi i na drugu imovinu.”
Brotherus poziva da se obrati pozornost i na perspektivu sigurnosne politike.
“Ako se dobne skupine Oružanih snaga ovako dramatično smanje, bit će manje ljudskih resursa za obranu. To utječe na procjenu ostatka naše obrane.”
Brat smatra da bi dio razloga za pad nataliteta mogao biti taj što pojedinci kratkoročno cijelo vrijeme djeluju na svoj način, ali dugoročno možda nisu u stanju procijeniti dobrobiti i štete svojih postupaka.
Primjer za to je da ljudi žele imati više novca ušteđenog za mirovinu, ali još uvijek ne štede dovoljno.
„U osobnom planiranju često se zaboravlja i društvo. Ne mogu zamisliti gdje bih našao ruke da se brinu o njima i onima koji bi financirali liječenje kad ostarim. Uostalom, obitelji s djecom stvaraju buduće skrbnike i pružatelje skrbi.”
Brotherus kaže da smatra da je podrška obiteljima s djecom raspodjela prihoda između onih s djecom i onih bez djece.
“To uravnotežuje činjenicu da imamo buduće financijere i pružatelje skrbi za sve građane.”
Kako natalitet mogao utjecati sa stajališta ekonomista?
Brotherus prilično oprezno pristupa činjenici da bi mala povećanja poticaja od strane države dovela do značajnih promjena u natalitetu. Radi se o tako velikoj globalnoj promjeni u porastu ljudi da razloge treba temeljito istražiti.
Ipak, u pogledu unosa djece potrebni su i dobro ciljani poticaji, ističe Brotherus.
„Spajanje bi trebalo biti lakše. Veza je obično preduvjet za rađanje djece.”
Prema njegovom mišljenju, poticaje treba tempirati za početak veze i rođenje prvog djeteta.
“Ne kao u Mađarskoj, gdje nakon četvrtog djeteta majka do kraja života dobiva oslobođenje od poreza na dohodak. Poticaji bi trebali biti trenutni i opipljivi. Umjesto povećanja indeksa za dječje doplatke, mogli biste investirati u prvoj godini. Novac je koristan kad se djeca rađaju.”
““Znamo kako optimizirati kako živjeti život 30-godišnjaka.”
Ovih dana u kućanstvima s djecom više od polovice majki ima visoko obrazovanje.
Jedna od pet žena u dobi od 40 do 49 godina je bez djece, a 30 posto muškaraca u istoj dobnoj skupini je bez djece.
Što je niži stupanj obrazovanja, to je neplodnost češća.
“Kada se uparivanje odvija unutar vlastite referentne skupine, školski put dječaka treba poduprijeti kako ne bi ispali iz kola”, razmišlja Brotherus.
U prošlosti je neobrazovana, nezaposlena žena bez novca ipak mogla dobiti društveni poticaj time što je postala majka. Danas se rađanje djeteta jasnije percipira kao dodatni teret koji otežava preživljavanje svakodnevice, kažu sociolozi.
“To su pitanja kulture i vrijednosti. Teško ih je mijenjati“, ocjenjuje Brotherus.
“Ali ljudi kopiraju svoje okruženje. Ako je društvo prijatelj djece, to će imati učinka. Zato je dobro zapitati se jesu li razgovori o gospodarskoj krizi ponekad izmakli kontroli.”
brate bitno je napomenuti da je pad nataliteta globalni fenomen. Jedan od razloga može biti opći prosperitet, ali postoje i mnogi drugi razlozi.
Iz drugih razloga, sam Brotherus ističe važnost tehnologije za slobodno vrijeme i zabavu. Kao ekonomist govori o “oportunitetnom trošku djece”.
To mu je oduvijek raslo kako je kvaliteta i kvantiteta zabave rasla. S djetetom gubite i više zabave nego prije.
“Djeca nedvojbeno uzrokuju ograničenja u slobodnom vremenu mlade odrasle osobe.”
Prema ekonomiji, ljudi su prilično vješti u optimiziranju oportunitetnih troškova u kratkom roku, ali nisu baš dobri ni u dugoročnom planiranju, objašnjava Brotherus.
“Znamo optimizirati kako živjeti život 30-godišnjaka, ali ne i je li lijepo imati djecu i unuke u mirovini.”
