Radna dob su pesimističniji nego prije u pogledu svog životnog standarda u dobi za umirovljenje.
To je jasno iz ankete LähiTapiola Everyday Life, u kojoj su radno sposobni ljudi zamoljeni da procijene hoće li u mirovini dostići životni standard svojih roditelja. Rezultati istraživanja uspoređeni su s podacima od prije tri godine.
Udio ispitanika koji procjenjuju da zaostaju za životnim standardom svojih roditelja porastao je za pet postotnih bodova u odnosu na prethodno istraživanje. Za dva postotna boda manje je onih koji vjeruju da će ostvariti bolji životni standard od svojih roditelja nego prije tri godine.
Najviše se nadamo Osobe od 55 do 64 godine razmišljaju o vlastitoj financijskoj budućnosti, od kojih dvoje od pet vjeruje da će u mirovini premašiti životni standard svojih roditelja. Većina ljudi mlađih od 25 godina također vjeruje da će postići životni standard jednak ili bolji od svojih roditelja. Najpesimističniji su oni od 35 do 44 godine, njih oko 40 posto sumnja da će zaostajati za životnim standardom svojih roditelja.
To se još nije dogodilo jer se životni standard svake generacije do sada poboljšavao. Ipak, čini se da je rast životnog standarda kod najmlađih nešto usporen. Najmlađi naraštaj u statistici, odnosno oni rođeni od 1992. do 2001. godine, raspolažu s prihodima koliko su u istoj dobi imali oni rođeni od 1982. do 1991. godine.
U anketi upitali su nas i što ljudi mlađi od pedeset godina vjeruju od čega će se sastojati njihovo bogatstvo kad budu imali 50 godina. Rezultati pokazuju da je oslabila vjera u investicijske stanove, dok je povjerenje u posjedovanje nekih drugih stvari poraslo. Ostala pitanja uključuju vlasništvo nad šumama, kriptovalute i kapitalna ulaganja.
