Finska najčešća referentna stopa na hipotekarne kredite, odnosno jednogodišnji Euribor, u ponedjeljak je zabilježila najveći jednodnevni pad u više od dva mjeseca.
Referentna je stopa u ponedjeljak iznosila 3,693 posto, što je 0,055 postotnih bodova manje od petkovih 3,748 posto.
Glavni analitičar Nordea Jan von Gerich iako istaknuto u ponedjeljak na platformi Xda se još ne radi o revolucionarnoj promjeni smjera, jer je očitanje 12-mjesečnog Euribora u ponedjeljak praktički na istoj razini na kojoj je bila razina referentne kamatne stope sredinom prošlog tjedna.
“Međutim, približava se trajniji zaokret padu”, napisao je von Gerich.
Posljednji put kad je 12-mjesečni euribor više pao u jednom danu bilo je na prijelazu siječnja u veljaču. Od četvrtka, 1. veljače, jednogodišnji euribor pao je za 0,067 postotnih bodova. Tada je kamatna stopa kotirala na dugogodišnjoj najnižoj razini od 3,505 posto.
Godina euribor je krajem rujna prošle godine bio najveći u novijoj povijesti. Tada je referentna kamata iznosila gotovo 4,228 posto. Tijekom godine smjer 12-mjesečnog euribora okrenuo se prema dolje te se početkom godine zadržao između 3,5 i 3,8 posto.
Tržišta očekuju da će Europska središnja banka (ECB) u lipnju sniziti svoje ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. U četvrtak prošlog tjedna ECB je ipak odlučio zadržati ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom, ali je dao naslutiti da će u lipnju početi snižavati kamate.
Smanjenje referentnih stopa vjerojatno bi se odrazilo i na razine stopa Euribora.
Centralna banka je počeo dizati kamate u ljeto 2022. i nastavio s njima do prošle jeseni. Od tada je kamatne stope zadržao nepromijenjenima. Svrha podizanja ključnih kamatnih stopa bila je obuzdavanje inflacije, koja je očito bila brža od cilja stabilnosti cijena ECB-a.
Međutim, visoke kamatne stope predstavljaju rizik za gospodarstvo europodručja u slabom gospodarskom ciklusu. Kada su kamatne stope visoke usporava se gospodarski rast jer rastu troškovi financiranja kućanstava i poduzeća. To zauzvrat smanjuje potrošnju i ulaganja.
Središnja banka sada mora balansirati između obuzdavanja inflacije i osiguravanja gospodarskog rasta u eurozoni.
Profesor ekonomije na Sveučilištu u Turkuu, specijaliziran za monetarnu politiku Jouko Vilmunen navedeno U priči HS 10.4da je ECB sada na rubu teškog vaganja.
“Ako se ključne kamatne stope zadrže nepromijenjene dulje vrijeme, postoji opasnost da će gospodarstvo europodručja potonuti u recesiju. Dakle, vrlo je teško uspostaviti ravnotežu. ECB mora biti sigurna u trajno usporavanje inflacije na dva posto, ali mora osigurati i gospodarski rast, što bi podržalo skoro smanjenje kamatnih stopa.”
