Razgovarao HS stručnjaci hvale odluku vlade da podrži ulaganja u čistu industriju u Finskoj poreznim olakšicama. Po njihovom mišljenju, odluku je trebalo donijeti ranije.
“Natjecanje s drugim zemljama je u tijeku. Što se prije ova (ulaganja u zelenu tranziciju) mogu vratiti u Finsku, to bolje”, kaže direktor za zeleni rast Finske konfederacije poslovanja i industrije Ulla Heinonen.
Prema Heinonenu, idući će mjeseci odlučiti hoće li Finska dobiti tvornice koje koriste energiju bez fosilnih goriva, poput proizvodnje baterija, čistog čelika i vodika.
Vlada je odlučila dati porezni kredit za velika industrijska ulaganja koja vode ka gospodarstvu s nultim emisijama. Projektima čija se odluka o ulaganju donese do kraja iduće godine ostvaruje se povrat 20 posto ukupnog iznosa ulaganja.
Maksimalni porezni kredit je 150 milijuna eura po projektu.
EK, kojeg zastupa Heinonen, lobirao je za ovakav model.
“Porezni kredit je bez rizika za Finsku. To će se tek realizirati u fazi kada se investicija pusti u proizvodnju“, kaže Heinonen.
Bios istraživačka jedinica istraživač Paavo Järvensivu kaže da Bios već dugo preporučuje aktivnu industrijsku politiku u kojoj bi Finska preuzela svoju industrijsku budućnost u svoje ruke.
“Nisu samo nadolazeći mjeseci odlučujući, prošli su također bili odlučujući”, kaže Järvensivu.
„U jedinici Bios razočarani smo što Finska nije ranije zauzela liniju industrijske politike. Ta se kritika odnosi i na prethodnu vladu”.
Prema Järvensivuu, političkom vodstvu Finske nedostajala je planirana linija za reformu industrije kako bi ispunila finske gospodarske, ekološke i geopolitičke ciljeve.
Ishitrenu odluku vlade vidi kao korak u pravom smjeru.
“Dobro je to omogućiti da industrija koja se obnavlja ima priliku ulagati i uspjeti u konkurenciji sa starom industrijom koja zagađuje okoliš.”
Finska Vladin stav do sada je bio da Finska privlači zelena ulaganja glatkim izdavanjem dozvola, čistom električnom energijom i dobrim vezama za prijenos električne energije.
Finska ne bi htjela da se tvornice koje koriste čistu tehnologiju počnu natjecati s blokovima novca. Prema Heinonenu, EK, koji predstavlja poslodavce i veliku industriju, također je razmišljao na ovaj način – u teoriji.
Praksa se pokazala drugačijom. Zato je i EK počeo lobirati za podršku. Sjedinjene Države privlače zelena ulaganja svojim paketom potpore IRA-e, a Njemačka i Francuska također ne oklijevaju s novcem potpore. Švedska je već dobila veliku tvornicu baterija i SSAB-ovo ulaganje u čelik.
“Vjerujemo u tržišne uvjete, ali čini se da moramo reagirati na ovaj izazov konkurentnosti. Inače ćemo izgubiti ovo natjecanje”, kaže Heinonen.
Järvensivu Mislim da je razumljivo da se slom ekonomske održivosti neće dogoditi sam od sebe, jer je neophodna promjena tako temeljna.
Po njegovom mišljenju, razgovor o ravnoteži državnog gospodarstva koji dominira ekonomskom raspravom u Finskoj ostavio je iza sebe druga pitanja koja su barem jednako važna.
“U Finskoj nije bilo dovoljno prostora za razmišljanje o tome gdje Finska namjerava biti dobra u budućnosti i koja je uloga Finske u svjetskom gospodarstvu.”
