Svjetska ekonomija izgledi su se iznenađujuće znatno stabilizirali nakon više od dvije godine nestabilnosti, procjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojoj prognozi poslovnog ciklusa objavljenoj u utorak.
Unatoč tome, mnoge su središnje banke diljem svijeta u roku od dvije godine znatno pooštrile monetarnu politiku. Najmračnija predviđanja teške recesije nisu se ostvarila.
“Većina pokazatelja još uvijek ukazuje na meko prizemljenje (iz uvjeta visokih kamata)”, kaže glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas na svom blogu.
Meko prizemljenje znači da su stvarne ekonomske posljedice stroge monetarne politike relativno male ili manje od očekivanih.
Prema prognozi, svjetsko će gospodarstvo i ove i iduće godine rasti više od tri posto.
U razvijenim, odnosno prosperitetnim gospodarstvima, gospodarski će rast u idućih nekoliko godina biti nešto ispod dva posto, dok će u gospodarstvima u razvoju iznositi nešto više od četiri posto.
U međunarodnom za usporedbu, gospodarski rast europodručja ove je godine prigušen, na što posebno utječe ulazak Njemačke u recesiju.
U svakom slučaju, pozitivno je to što, prema MMF-u, gospodarstvo raste u odnosu na prošlu godinu.
Unatoč boljim izgledima, ekonomski rizici i dalje su visoki.
“Gospodarski rast u eurozoni se oporavlja, ali na vrlo niskoj razini, budući da su prethodni šokovi i stroga monetarna politika opteretili gospodarsku aktivnost. Brzi, kontinuirani rast plaća i inflacija usluga može odgoditi povratak inflacije na ciljanu razinu”, kaže glavni ekonomist Gourinchas.
Prema MMF-u, snaga tržišta rada u eurozoni mogla bi se pokazati iluzornom ako su poduzeća zaposlila radnike, a gospodarstvo se ne oporavi kako se očekuje.
Pandemija koronavirusa nakon što su uska grla u opskrbi uzrokovala velike poremećaje u gospodarstvu u jesen 2021., što je dovelo do ubrzanja inflacije.
U veljači 2022. Rusija je pokrenula veliku ofenzivu u Ukrajini, a inflacija je počela dodatno ubrzavati zbog energetske krize.
“Uporan gospodarski rast i brzo usporavanje inflacije ukazuju na povoljna kretanja na strani ponude, uključujući nestanak šokova cijena energije i zapanjujući oporavak ponude radne snage, potaknut snažnom imigracijom u mnogim gospodarstvima u razvoju.”
Prema njegovim riječima, odluke središnjih banaka o monetarnoj politici pomogle su usidrenju inflacijskih očekivanja, iako je prijenos monetarne politike možda bio prigušeniji jer su hipoteke s fiksnom kamatnom stopom postale sve češće.
MMF u svojoj prognozi ističe da usporavanje inflacije na cilj središnjih banaka od dva posto mora biti prioritet.
“Donekle je zabrinjavajuće što je napredak prema ciljanoj inflaciji malo zaustavljen od početka godine. Ovo može biti privremena prepreka, ali (središnje banke) moraju ostati na oprezu”, kaže Gourinchas.
MMF ne zauzima stav o krizi na Bliskom istoku, koja se pogoršala na prijelazu tjedna nakon što je Iran napao Izrael. Međutim, u vezi s izgledima inflacije ističe da je sirova nafta već poskupjela zbog geopolitičkih napetosti, a inflacija usluga ostala je visoka.
MMF predviđa da će se inflacija u eurozoni ove godine usporiti na 2,4 posto, a sljedeće godine na 2,1 posto. Prema prognozi, inflacija u Sjedinjenim Državama ove će godine usporiti na 2,9 posto, a sljedeće godine na 2,1 posto.
U Sjedinjenim Američkim Državama još uvijek postoji opasnost od pregrijavanja gospodarstva, zbog čega središnja banka možda neće uskoro početi snižavati kamatne stope. Pregrijavanje znači da je potražnja za radom veća od ponude i da gospodarstvo radi na krajnjim granicama svojih kapaciteta.
Budućnost MMF u svojim preporukama ističe smanjenje zaduženosti kako bi zemlje imale bolje uvjete za preživljavanje novih kriza.
„Vjerodostojna stabilizacija javnih financija može pomoći u smanjenju financijskih troškova, poboljšanju manevarskog prostora javnih financija i financijske stabilnosti. Nažalost, dosadašnji fiskalni planovi su neadekvatni i mogli bi biti još više poremećeni rekordnim brojem izbora ove godine.”
Pritom bi države trebale dugoročno brinuti o uvjetima za gospodarski rast. To znači osigurati financiranje obrazovanja, istraživanja i razvoja te politiku koja potiče sudjelovanje na tržištu rada.
Finska MMF ima prilično jasan pogled na gospodarstvo. Predviđa da će gospodarstvo ove godine rasti 0,4 posto, a sljedeće godine 1,9 posto.
Banka Finske je u ožujku procijenila da će oporavak biti ubrzan posebice jačanjem kupovne moći stanovništva, povećanjem povjerenja u gospodarstvo, oživljavanjem izvoznog tržišta i ublažavanjem financijskih uvjeta.
Oporavak europodručja očituje se u Finskoj, posebice u industriji, jer 40 posto vrijednosti robnog izvoza odlazi u druge eurozemlje.
Iznenađujuče također može razmotriti MMF-ovo stajalište o ruskom gospodarstvu. Predviđa da će gospodarstvo ove godine rasti 3,2 posto, dok je u siječnju procjena bila 2,6 posto.
Prema MMF-u, prihod Rusije od izvoza od trgovine naftom i dalje je snažan, a osim toga, velikodušno vladino financiranje vojne industrije povećalo je ukupnu potražnju. Sljedeće će godine, prema predviđanjima, rusko gospodarstvo porasti za 1,8 posto.
Nekoliko ekonomista istaknulo je da rast BDP-a u ratnoj ekonomiji ne odražava dugoročne poteškoće ekonomije.
