Ekonomija oporavak će započeti u jesen i ubrzati brže nego što se očekuje sljedeće godine, predviđa Finska banka.
Oporavak je posebno ubrzan jačanjem kupovne moći kućanstava, rastom povjerenja u gospodarstvo, oživljavanjem izvoznog tržišta i ublažavanjem financijskih uvjeta.
“Čini se da će dno gospodarskog vala uskoro biti na dohvat ruke i da će oporavak biti malo jači nego što smo ranije predviđali”, kaže voditelj prognoze Banke Finske Meri Obstbaum.
Realne zarade kućanstava već su prošle godine jasno porasle zbog povećanja plaća viših od uobičajenih, snažnog porasta naknada indeksiranih s inflacijom i usporavanja inflacije.
Novi prema prognozi, gospodarstvo će iduće godine rasti 1,7 posto, a 2026. 1,5 posto. Prethodno je Finska banka procijenila da će gospodarstvo iduće godine rasti 1,5 posto, a 2026. 1,3 posto.
Unatoč boljim izgledima, Banka Finske procjenjuje da će se gospodarstvo ove godine smanjiti za 0,5 posto. To je 0,3 postotna boda više nego u prethodnoj prognozi.
Tijekom proljeća i ljeta finsko izvozno tržište još uvijek sporo raste, a više nego prije razine cijena i kamata opterećuju privatnu potrošnju i ulaganja.
Bruto domaći proizvod smanjivao se gotovo neprekidno od sredine 2022.
O industrijama najveće poteškoće su stanogradnja i industrija.
Potražnja za stanovima i dalje trpi zbog rapidno rastućih kamata, a cijene novih stanova tek su neznatno porasle.
Prema Finskoj banci, blagi porast tržišta nekretnina očekuje se tek krajem godine, ako se kamatne stope smanje prema tržišnim prognozama i ako se povjerenje kućanstava u budućnost polako počne poboljšavati
Inflacija Banka Finske predviđa da će usporiti na 0,9 posto ove godine, ali ubrzati na 1,4 posto sljedeće godine i 1,7 posto 2026. Porast potrošačkih cijena uglavnom je posljedica povećanja troškova usluga.
Kao rezultat recesije, stopa nezaposlenosti ove će godine porasti na 7,8 posto, ali će sljedeće godine iznositi 7,4 posto, a 2026. godine 7,2 posto.
Cijena sirove nafte ostala je približno nepromijenjena na početku godine, ali je električna energija jeftinija od očekivanog.
Pretpostavke Banke Finske o budućem razvoju cijena energije i sirovina temelje se na tržišnim očekivanjima, prema kojima će cijene nafte i električne energije pasti u sljedećih nekoliko godina.
One ključne Prema Finskoj banci, ekonomski rizici uključuju geopolitičku neizvjesnost, koja je još uvijek visoka i koči rast globalnog gospodarstva i trgovine.
Inflatorni pritisci u europodručju mogli bi se pokazati jačima od očekivanih zbog, na primjer, postojane inflacije plaća i uskih grla u prometu.
Ako se rizici materijaliziraju, Europska središnja banka može odgoditi smanjenje ključnih kamatnih stopa. To bi izravno usporilo oporavak gospodarstva i zakočilo oživljavanje finskog izvoznog tržišta u eurozoni.
U Finskoj su najveći rizici vezani uz razvoj stambenog tržišta. Ukoliko potražnja za stanovima ne počne rasti u narednim mjesecima, recesija u stanogradnji će se produbiti i potrajati, što će se neminovno odraziti i na zaposlenost u industriji.
Značajan rizik na tržištu rada je nastavak industrijskih akcija, što bi u najgorem slučaju moglo dovesti do značajnih gubitaka u proizvodnji.
