Bruxelles
zemlje EU milijardi subvencija isplaćenih njihovim tvrtkama prijete narušiti konkurenciju među tvrtkama unutar Europe, upozorava bivši talijanski premijer Enrico Letta u svom izvješću o budućnosti unutarnjeg tržišta EU-a. Kao rješenje predlaže stroža ograničenja nacionalnih subvencija i novo financiranje na razini EU-a.
Konkurencija za državne potpore unutar EU jedna je od najvećih briga za Finsku i mnoge druge male države članice. Zemlje strahuju da će izgubiti konkurenciju za buduća ulaganja, kada velike zemlje članice, prednjače Njemačka i Francuska, izdašno podupiru ulaganja.
Podržite konkurenciju započelo je kada je Europska komisija, koja je odgovorna za njihov nadzor, počela ublažavati pravila potpore 2020. Prvo su pravila ublažena zbog korona krize, zatim energetske krize, a na kraju zelene tranzicije i politike potpore SAD-a i Kine.
Do kraja 2022. zemlje EU svojim su tvrtkama dodijelile subvencije u vrijednosti većoj od tisuću milijardi eura. Međutim, iznos ne uključuje subvencije koje su zemlje članice podijelile prošle godine temeljem iznimaka zelene tranzicije. Daleko najviše subvencija podijelile su Njemačka i Francuska.
Prema Lettinim riječima, ublažavanje pravila o državnim potporama ublažilo je učinke krize na europsko gospodarstvo, ali su istovremeno narušile konkurenciju unutar EU.
“Postoji opasnost da će s vremenom takav pristup ojačati distorzije konkurentske strukture na unutarnjem tržištu zbog razlika u fiskalnom manevarskom prostoru zemalja članica”, navodi se u izvješću.
Na primjer Finska vlada dogovorila je program potpore za ubrzanje ulaganja u zelenu tranziciju tijekom ovotjednog okvirnog sastanka, ali je uspjela dodijeliti samo 400 milijuna eura za program, kada je glavni fokus sastanka bio na uravnoteženju gospodarstva vrijednog milijarde dolara .
Cijeli program potpore manji je od onoga čime Njemačka i Francuska podupiru pojedine projekte.
Major pitanje je hoće li natječaj za podršku biti stalan. Trenutačna iznimna pravila vrijede do kraja 2025.
Letta u izvješću sugerira da bi rješenje situacije mogla biti stroža kontrola nacionalnih državnih subvencija u kombinaciji s novim financiranjem na razini EU-a. Predlaže mehanizam da država članica koja dodjeljuje državnu potporu uplaćuje određeni dio potpore u zajednički fond EU.
No, detalje svoje prosidbe Letta u svom izvješću ne otkriva detaljnije. Letta na konferenciji za novinare u srijedu također nije želio komentirati pitanje državnih potpora niti detaljnije otvarati svoj prijedlog.
Kad je HS upitao Lettu o tome, ona je samo odgovorila nagovarajući je da pročita izvješće.
Državne subvencije vjerojatno će doći na raspravu u četvrtak, kada se sastanak na vrhu čelnika EU bavi unutarnjim tržištem i konkurentnošću EU. Rasprava počinje Lettinim izlaganjem. Konačni zaključci summita imaju za cilj naglasiti pošteno tržišno natjecanje unutar EU-a.
Čelnici EU-a trebali bi ubrzati uklanjanje uskih grla na unutarnjem tržištu te, među ostalim, razvoj europskog tržišta kapitala. Prema Lettinim riječima, stvar je hitna jer se težina EU u svjetskom gospodarstvu smanjuje.
“Ovo nam je zadnja prilika. Moramo ga zgrabiti”, kaže Letta.
