američki prema velikoj banci JP Morgan, svijet bi se trebao probuditi s realnošću prijelaza s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Prema banci, moglo bi biti potrebno nekoliko generacija da se postignu ciljevi neto nulte emisije.
Prošle je godine na klimatskom sastanku UN-a dogovoreno odustajanje od fosilnih goriva. Cilj je nulta emisija do 2050.
Visoke kamatne stope, inflacija i ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku usporili su napore da se smanji korištenje ugljena, nafte i plina, navodi se u izvješću o energetskoj strategiji koje je JP Morgan poslao klijentima. Financial Times.
“Iako je cilj nulte emisije još dosta vremena, moramo se suočiti s realnošću da su se uvjeti promijenili”, rekao je voditelj energetske strategije JP Morgana. Christian Malek rekao je za FT.
“Kamatne stope su puno veće. Dugovi države su značajno veći, a geopolitička situacija je drugačija. Godišnji troškovi od 3-4 trilijuna dolara potrebni za prijelaz pojavit će se u drugom makrookruženju.”
Jedan trilijun je tisuću milijardi.
Muški također prema predviđanju, veličina ulaganja potrebnih za energetsku tranziciju izvršit će pritisak na zemlje da odustanu od agresivne energetske politike usmjerene na ugljičnu neutralnost.
Na primjer, lokalna vlast u Škotskoj u četvrtak je odustala od svog ambicioznog plana smanjenja emisije ugljičnog dioksida za 75 posto do 2030., rekavši da je cilj nemoguće postići, izvještava FT.
JP Morgan je u svom izvješću o energetici naveo da je promjena svjetskog energetskog sustava proces čije se trajanje mjeri “desetljećima ili generacijama, a ne godinama”.
Međunarodni energetska organizacija IEA predvidjela je da će potražnja za naftom i plinom dosegnuti vrhunac 2030. No, prema Maleku, to možda neće biti slučaj kada stanovništvo zemalja u razvoju sve više počne kupovati automobile i letjeti.
Sve veći broj ljudi želi koristiti energiju za poboljšanje životnog standarda, a ako se rast nastavi, to će izazvati ogroman pritisak na energetske sustave i vlade zemalja, rekao je Malek za FT.
Prema prognozi JP Morgana, svijet će 2030. godine trebati najmanje 108 milijuna barela nafte dnevno. Izgradnja vjetroelektrana i hidroelektrana te kapaciteta električnih automobila može dodatno povećati potrebe.
