Finska jamstveni aranžman države i grčkih poslovnih banaka šepa. Vrijednost kolaterala prvotno je iznosila 925 milijuna eura, a krajem veljače iznosila je 905 milijuna eura.
Ministarstvo financija je 2012. procijenilo da će vrijednost kapitala na escrow računu u roku od 30 godina porasti na 2,2 milijarde eura uz pretpostavku kamate od tri posto. To bi odgovaralo izračunatom udjelu Finske u zajmovima koje je Grčkoj odobrio Europski fond za financijsku stabilnost.
Do kraja veljače povrat ulaganja kolaterala iznosio je -2,2 posto, kada se uzmu u obzir naknade velike međunarodne banke koja njime upravlja. Finska je banci dosad platila dva milijuna eura za upravljanje kolateralom.
“Sredstva su uložena u obveznice s najboljim kreditnim rejtingom, čiji je prinos bio slab zbog iznimno dugotrajne niske kamatne stope”, kaže financijska direktorica Državne riznice. Teppo Koivisto.
Godine 2012. finska vlada i grčke komercijalne banke sklopile su ugovor o zamjeni prinosa, koji je u Finskoj nazvan “kolateralni aranžman”. Polazište je bilo da će jamstvo s vremenom pokriti finske odgovornosti za hitno financiranje Grčke.
Finska bila je jedina euro država koja je zahtijevala “kolateralne aranžmane” kao uvjet za sudjelovanje u drugom hitnom financiranju Grčke. Ekvivalent je bio dostupan i drugim državama eura, ali nijedna od njih nije smatrala da je to potrebno.
Prezadužena Grčka bila je na rubu nesolventnosti. Stoga se morala osloniti na hitno financiranje koje su osigurale druge zemlje eurozone i Međunarodni monetarni fond (MMF).
U ugovoru o zamjeni prinosa, grčke komercijalne banke dobivaju udio Finske u mogućim profitima od hitnih zajmova koje je grčkoj vladi odobrio Europski fond za financijsku stabilnost (EFM).
Zauzvrat, Finska može primiti kapital koji su grčke banke uložile na escrow račun ako Grčka ne otplati svoje zajmove Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFS).
Escrow račun znači bankovni račun, čija se sredstva mogu koristiti samo ako su ispunjeni uvjeti koje su stranke unaprijed dogovorile. Sredstva na računu uložena su u obveznice s najboljim kreditnim rejtingom, a sredstvima upravlja međunarodna banka.
Glavni bit će prebačen u Finsku samo ako Grčka prekrši sporazum s Europskim fondom za financijsku stabilnost. Ako Grčka ne plati svoje zajmove, kapital na escrow računu bit će prebačen u grčke banke.
Europski fond za financijsku stabilnost je financijska tvrtka euro država, čija je misija bila osigurati hitno financiranje euro državama ako je potrebno. Dobila je kredit na tržištu uz pomoć jamstava eurozemalja.
Trenutačno Europski stabilnostni mehanizam odobrava hitne zajmove državama u eurozoni u financijskim poteškoćama.
Grčka će svoje zajmove Europskom fondu za financijsku stabilnost otplatiti u nekoliko rata između 2023. i 2070. godine.
O hitnom financiranju usprkos tome, grčko gospodarstvo se urušilo za 27 posto između 2007. i 2013., prema Eurostatu, statističkom uredu Europske unije, a stopa nezaposlenosti porasla je na maksimalnih gotovo 28 posto.
Jedan od značajnih razloga kolapsa gospodarstva bili su oštri rezovi u javnim financijama i pooštravanje poreza, koji su bili potrebni kao uvjet za hitno financiranje.
Prošle je godine, prema preliminarnim podacima Eurostata, grčko gospodarstvo poraslo za 2,2 posto, ponajviše zahvaljujući rastu investicija i građevinarstva.
