Volodimir Zelenski zahvaljuje premijerki Giorgii Meloni, ali precizira da “jedna zemlja ne može pomoći i podupirati Ukrajinu protiv ruske agresije”. “Pomoć od Meloni, Sunaka, Macrona, Scholza, Bidena, iz G7, za obranu međunarodnog prava, poštivanje ljudskih prava”, dodaje ukrajinski predsjednik u intervjuu s Brunom Vespom u emisiji ‘5 minuta’ večeras. “Ako Ukrajina padne, Rusija će napasti zemlje NATO-a. A ako napadne čak i samo jednu, svi će morati platiti vrlo visoku cijenu, slanjem vojnika.”
Mirovni samit u Švicarskoj
Ukrajinski čelnik potom ponavlja namjeru Kijeva da organizirati prvi samit za mir u Ukrajini u Švicarskoj. Datum će biti odabran tako da omogući sudjelovanje većine zemalja svijeta, objašnjava Zelensky. “Želimo mir, ali uz garancije stabilnog i pravednog mira”, dodao je.
“Primirje bi ojačalo Putina”
Umjesto toga, ne primirju u Ukrajini. To bi služilo samo jačanju Putina, kao nakon 2014. godine, kaže Zelenski. “Zamrznuti sukob, kakav bi naš bio nakon pauze u borbama, bio bi veliki problem za Ukrajinu, ali i za cijelu Europu. Već smo to iskusili, nakon okupacije Krima i sukoba u regijama Donjecka i Lugansk. To je situacija slična onoj koju neki čelnici i mediji predlažu. To ne bi bila prava stanka, već stanka u korist Putina, koja bi mu pomogla da ojača, nabavi opskrbu” iz Irana i Sjeverne Koreje, zaposli više vojnici. “Bilo bi to kao nakon 2014., kada je zamrznuti sukob omogućio Putinu da ojača i pokrene rat punog opsega.”
“Njegov cilj nisu samo neki teritoriji Ukrajine, već cijela Ukrajina. On želi uništiti cijelu zemlju pripajanjem Rusiji, nasiljem ili političkim instrumentima kao što je učinio u Bjelorusiji, gdje kontrolira sve, čak i policiju i vojsku”, naglašava Zelenski.
Izbori na kraju rata
Što se tiče glasovanja u Ukrajini, “da bismo mogli provesti izbore u vrijeme rata – objašnjava Zelensky – trebali bismo promijeniti zakon koji to ne predviđa. Moramo poštivati vojnike u rovovima koji moraju imati pravo glasovati i postaviti si pitanje kako 7 milijuna Ukrajinaca u inozemstvu”.
Ukrajini treba oružje. Njemačke rakete dugog dometa Taurus? “Obećali smo da ih nećemo koristiti ni protiv jednog područja osim okupiranih ukrajinskih teritorija”, kaže. “Možda ih tada ne bismo ni upotrijebili, kao što se dogodilo u Crnom moru. Kad su Rusi vidjeli da gube svoje brodove, povukli su se u ruske teritorijalne vode. Ako imate odgovarajuće oružje, mogli bismo odgovoriti ruskim snagama koristeći dalekometne oružjem protiv gradova,kao Herson npr.Pucaju 20 kilometara dalje od našeg topništva,s dalekometnim oružjem mogli bismo se odmaknuti.A oni bi se bojali.Da imamo oružje koje odgovara ruskom,mogla bi sudbina rata promijeniti, mogli bismo napredovati”.
