Vaša omiljena vina uskoro bi mogla prestati postojati. Neke od svjetskih tradicionalnih vinskih regija, od Europe do južne Kalifornije, u opasnosti su od gotovo potpunog nestanka u roku od nekoliko desetljeća, otkrili su istraživači, jer uvjeti potrebni za proizvodnju njihovog grožđa postaju neplodniji zbog klimatske promjene.
Dok ljudi nastavljaju sagorijevati fosilna goriva, planet je sve toplije. A te rastuće temperature – koje utječu na sve, od ciklusa vode do lokacija na kojima ljudi mogu sigurno živjeti – potiču još ekstremnije vremenske prilike. U novom pregledu literature objavljenom u Nature Reviews Zemlja i okoliš u utorak su znanstvenici otkrili da utjecaj klimatskih promjena u obalnim i nizinskim regijama Španjolske, Italije, Grčke i južne Kalifornije — u kojima se nalaze neki od najtradicionalniji svjetski proizvođači vina — značajno je.
Do kraja stoljeća – samo 76 godina – otkrili su da bi otprilike 90% ovih specifičnih regija “moglo biti u opasnosti od nestanka”. Konkretno, otkrili su da su pretjerana suša i češći toplinski valovi potaknuti klimatskim promjenama odgovorni za prijetnju. Temperatura područja, oborine, vlažnost, radijacija i razine ugljičnog dioksida također su vitalne komponente proizvodnje vina, a sve ih mijenjaju klimatske promjene.
Sve u svemu, studija kaže: “Procjenjujemo značajan rizik od neprikladnosti (u rasponu od umjerenog do visokog) za 49-70% postojećih vinskih regija, ovisno o stupnju globalnog zatopljenja.”
Južna Kalifornija, na primjer, ima umjeren rizik da bude neprikladna za proizvodnju vina s globalnim zagrijavanjem od 2 stupnja Celzijusa, u usporedbi s predindustrijskim razinama. međutim, ako prosječne temperature porastu između 2 i 4 stupnja, regija se suočava s “visokim rizikom neprikladnosti”. To bi moglo predstavljati veliki problem za Zapadnu obalu SAD-a, koja proizvodi većinu vina u Sjevernoj Americi i 10% globalne ponude.
“Sve u svemu, neto pogodna ara za proizvodnju vina u Kaliforniji mogla bi pasti do 50% do kraja 21. stoljeća”, kažu istraživači. “Slični rizici postoje za Meksiko, jugozapad Sjedinjenih Država i ona područja istočne obale južno od New Jerseyja.”
Taj se pomak također vidi u većem dijelu južne Europe.
Ali sva nada nije izgubljena za samo vino. Rastuće temperature mogu učiniti druge regije prikladnijima za uzgoj grožđa, poput države Washington, Oregona, Tasmanije i sjeverne Francuske. Međutim, ta će prikladnost “snažno” ovisiti o tome koliko će temperature porasti, kažu istraživači, a moglo bi postojati i rizik za očuvanje okoliša. I iako bi tim područjima mogao donijeti novi oblik gospodarskog rasta, ljudi će se i dalje suočavati s ekstremnim vremenskim prilikama i njihovim skupim učincima.
Promjenjiva klima također donosi rizik od pojave novih patogena i insekata u područjima koji mogu utjecati na poljoprivredu i sveukupni okoliš i zdravlje ljudi. Sušniji uvjeti bi neke probleme s vinovom lozom, poput peronospore, učinili manje vjerojatnim, ali kada se to dogodi, izbijanje bi se vjerojatno dogodilo ranije i brže bi se širilo, pokazalo je istraživanje.
Kao i sa svim elementima klimatskih promjena, prilagodba je “obavezna”, rekli su istraživači. Proizvođači vina morat će razmotriti sorte grožđa koje su bolje prilagođene njihovim promjenjivim regijama i vremenu berbe. Nije neophodan samo za globalnu opskrbu, već i za ukupna kvaliteta vina.
Na primjer, klimatski čimbenici utječu na razine pH, sadržaj alkohola i kiselost, otkrili su istraživači. Dok se razina alkohola i pH u vinima povećava, razina kiselosti se smanjuje, što mikrobiologiju unutar pića čini nestabilnijom. To može dovesti do “povećanog rizika od mikrobiološkog kvarenja”, kažu istraživači, i dovesti do “arome prezrelog i/ili kuhanog voća”.
Znanstvenici su upozorili da trenutačni globalni napori da se uspori globalno zagrijavanje nisu dovoljni. Prošla je godina bila najtoplije zabilježenoa već je dočekan početak 2024. godine rekordne vrućine kao i vremenski ekstremi u rasponu od neobično velikih mećave na toplinu izvan sezone.
Već su globalne temperature 1,35 stupnjeva Celzijevih iznad ukupnog predindustrijskog prosjeka. A svijet je tek nedavno prvi put nadmašio 12 uzastopnih mjeseci gdje je globalni prosjek bio 2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka — činjenica koja ne znači da smo trajno prešli kritični prag od 2 stupnja Celzijusa za koji stručnjaci upozoravaju da bi mogao imati katastrofalne implikacije, ali znači da smo na dobrom putu tamo.
“Jedna stvar je sigurna”, kažu istraživači na kraju svoje analize, “klimatske promjene potaknut će velike promjene u globalnoj proizvodnji vina u bliskoj budućnosti. Bit će bitno imati fleksibilnost za prilagodbu tim promjenama.”
