“Direktno rekavši da me Hamasovi napadi ne zanimaju previše. Fokus bi trebao biti na okupaciji i ugnjetavanju koje je Hamas posljedica”, rekla je 24-godišnjakinja Iris Laisi kaže.
Kaže to iako se boji nesporazuma.
“Ovo se često čuje kao antisemitizam, iako to uopće nije.”
Laisov komentar dijelom je vezan uz kritike upućene medijima i donositeljima odluka.
Prema njegovim riječima, samo su zločini Hamasa dobili pozornost, a istovremeno je zaboravljena cjelokupna slika izraelsko-palestinske situacije.
“Fokusiranje samo na napade Hamasa bez govora o apartheidu i odakle oni (napadi) potječu je neadekvatno, dehumanizirajuće i neetično.” Dehumanizacija znači nijekanje ljudskosti
Iiris Laisi se nadao da ova priča neće započeti nečim vezanim uz Hamas.
Izraela napad na Gazu pokrenut prošlog listopada pretvorio je Lais u palestinsku aktivisticu s punim radnim vremenom. Već nekoliko godina živi u Jeruzalemu, pa mu je i tema bliska.
Laisi je sudjelovao i organizirao razne demonstracije. Pisao peticije, ucjenjivao i vidio previše slika patnje stanovnika Gaze na Instagramu.
“Genocid u Gazi postao je prioritet broj jedan u mom životu.”
Laisi kaže da mu je trenutno lakše provoditi vrijeme s ljudima koji dijele razumijevanje onoga što se događa u Palestini i koji rade za prava Palestinaca.
“Teško je samo govoriti o svakodnevnim stvarima kao što je ono što se događa, kada se u isto vrijeme događa nešto strašno.”
Lai kaže da je i na terapiji skinuo razaranje koje je izazvao Izrael i dehumanizaciju Palestinaca koju je vidio na Instagramu.
Lošem raspoloženju pridonijelo je i izvještavanje finskih medija.
“Bilo je tako nečuveno. Tako rasistički. Oduzima mi sposobnost da funkcioniram”, kaže.
Laisi najradije prati vijesti na Telegramu, Instagramu, al-Jazeeri, među ostalim, te sluša govore raznih pokreta i istraživača.
Njegovo je mišljenje da korijenski uzroci sadašnjeg rata sežu u desetljeća izraelskog ugnjetavanja Palestinaca.
“Nasilje koje Hamas cilja na civile je užasno. Ne prihvaćam te radnje. Međutim, Palestinci imaju pravo tražiti pravdu i suprotstaviti se okupatoru, kao i svi drugi narodi“, kaže Laisi.
Ministarstvo prosvjete i kulture Krajem veljače oko 40 prosvjednika okupilo se ispred helsinškog Meritullinkatu.
“Finska, Finska ne možeš se sakriti – podržavaš genocid” – ritmično se čuje povik u kišovitoj veljači.
Ravnatelj Sektora za međunarodne poslove Ministarstva Jaana Palojärvi i voditelj ureda Anita Lehikoinen izašli poslušati prosvjednike. Dostavljena im je peticija u kojoj se traži da Finska bojkotira izraelska sveučilišta.
Demonstraciju su organizirali grupa Studenti za Palestinu i finska palestinska mreža SUMUD.
Prosvjednici pitaju dužnosnike ministarstva zašto Finska sada ne radi na isti način kao što je radila nakon što je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. Tada su prekinuti odnosi s ruskim sveučilištima.
Iris Lais prema tome radi se o rasizmu.
“Životi Palestinaca, smeđih ljudi, Arapa, jednostavno nisu toliko značajni bijelim Fincima kao, na primjer, Ukrajincima.”
Prema Laisovim riječima, u izraelsko-palestinskom sukobu uvijek se govori o kompleksnosti situacije, dok u ruskom napadu na Ukrajinu nikome nema ništa komplicirano.
Izrael se, s druge strane, smatra zapadnim, prema Laisu, i zbog toga mu se ne sudi za njegove postupke.
Laisi također smatra da se mnogi ljudi boje osude Izraela.
„Onda i ja. Sad kad o tome govorim, bojim se optužbi za antisemitizam”.
Prema Lasovim riječima, optužbe za antisemitizam imaju za cilj ušutkati palestinske aktiviste, iako je meta njihovih kritika i djelovanja politika Izraela.
Ekstremistička organizacija Rat u Gazi nakon napada Hamasa bio je neviđeno razoran za civile. Stanovnici Gaze već više od pet mjeseci žive pod kontinuiranim bombardiranjem bez mogućnosti bijega. Više od 30.000 ljudi je poginulo, a više od 70.000 ih je ozlijeđeno. Većina stanovništva morala je napustiti svoje domove. Regiji prijeti glad, a djeca su već umrla od gladi.
Palestinski aktivizam je porastao diljem svijeta.
Osobito je to vidljivo u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je aktivizam studenata izazvao čak intervenciju Kongresa. Dvojica rektora vrhunskog sveučilišta posljednjih su mjeseci morala napustiti svoje funkcije. Razlike su barem djelomično bile povezane s galamom vezanom uz antisemitizam i slobodu govora.
Broj članova SUMUD-a, finske palestinske mreže osnovane u Finskoj prošlog ljeta, porastao je s dvadeset na tri stotine.
Studenti su postali aktivni na nekoliko sveučilišta diljem zemlje.
Janette Kotivirta, 27, opisuje grupu Studenti Palestine, koja se uglavnom sastoji od studenata sa Sveučilišta u Helsinkiju, kao “samoorganizirajuću”. Ima oko 50 aktivnih članova, a oko 200 ljudi prati Whatsapp lanac poruka organizacije.
Sveučilište umjetnosti ima svoju aktivističku grupu, baš kao i Sveučilište Aalto.
Kućna struja je sudjelovao u prosvjedima organiziranim ispred Ministarstva prosvjete i kulture, ali je ostao frustriran.
“Suočeni s genocidom, ljudi i institucije bježe od odgovornosti”, kaže Kotivirta nekoliko dana nakon demonstracija.
Jedan od ciljeva grupe Studenti za Palestinu je natjerati finske visokoškolske ustanove da bojkotiraju izraelska sveučilišta.
Akademski bojkot bio bi važan jer izraelska sveučilišta igraju tako značajnu ulogu u politici aparthejda zemlje prema Palestincima, kaže Kotivirta.
Smatra da se Sveučilište u Helsinkiju ponaša nedemokratski, jer nisu bili spremni na pravi razgovor sa studentima o toj temi.
Na sveučilištu nam je rečeno da se odluke o bojkotu ne mogu donositi jer Ministarstvo prosvjete i kulture daje smjernice njihovim aktivnostima, kaže Kotivirta.
Ministarstvo je poručilo da sveučilište ima autonomiju samostalno donositi slične odluke.
Hodan Mahamuud, 26, kaže da se njegov aktivizam odnosi i na širu frustraciju. Čini se da nikoga nije briga i ništa se ne radi, ni donositelji odluka ni mediji.
Mahamuud kaže da je odmalena bio svjestan situacije u Palestini, ali je nakon izraelskog napada koji je započeo prošlog listopada osjetio da mora biti aktivniji u poduzimanju nečega po tom pitanju.
Prema Mahamuudiju, situacija u kojoj se nalaze Palestinci sastoji se od nekoliko oblika ugnjetavanja, poput rasizma i kolonijalizma.
Prema Kotivirtinim riječima, to nije novost u finskom društvu i ne čudi ga pasivnost finskih donositelja odluka.
“Uostalom, finsko društvo je već dugo uključeno u razne oblike ugnjetavanja. Sama Finska je doseljeničko-kolonijalistička država, jer još uvijek kolonizira regiju Saami”, kaže Kotivirta.
Osjeća da se svojim aktivizmom kolektivno bori za sve, pa i za sebe.
“Želim se osloboditi. Odbijam biti dio ove represije”, kaže Kotivirta.
Hamas udarac Izraelu prošlog listopada bio je brutalan. Kao rezultat toga, više od tisuću ljudi je umrlo, a više od dvije stotine je uzeto kao taoci. Između ostalog, UN je pronašao indicije da su civili silovani prije nego što su ubijeni.
Izrael je obećao da će uništiti Hamas.
Sigurnost je uvijek bila prioritet Države Izrael. Zato što je opravdala desetljećima dugu okupaciju palestinskih teritorija kao i sadašnji rat u Gazi.
Nekoliko zemalja, uključujući Finsku, ponovilo je da Izrael ima pravo braniti se.
Što što mislite o sigurnosnim zabrinutostima Izraela?
Nečija se sigurnost ne može jamčiti ugnjetavanjem i ubijanjem drugoga, kaže Iiris Laisi.
“Nasilja od strane Hamasa i Palestinaca rođena su iz sustavnog ugnjetavanja i rasizma s kojima se neprestano suočavaju”, nastavlja.
Prema Laisovim riječima, situacija se ne može riješiti ako Izrael i cijeli svijet zanima samo sigurnost Izraelaca.
Janette Kotivirta kaže da bi cijeli svijet trebao biti sigurno mjesto za Židove, a ne da se osjeća da jedino Izrael može jamčiti sigurnost Židovima.
“Moramo se aktivno boriti protiv mržnje prema Židovima, islamofobije, rasizma. Širom svijeta.”
