Ukrajina treba oružje i streljivo u ratu protiv Rusije. Europska unija, u međunarodnom kontekstu kojim dominira sukob između Kijeva i Moskve, planira imati godišnji proizvodni kapacitet od 1,7 milijuna topničkog streljiva do “kraja 2024.”, porast na “2 milijuna” komada godišnje 2025. i premašiti 2 milijuna između kraja 2025. i početka 2026., kako su objasnili visoki dužnosnici EU-a.
Do kraja ožujka, dodali su, EU će Ukrajini isporučiti 550 tisuća metakau odnosu na milijun obećan prije nekoliko mjeseci, ali njima treba dodati metke koje su Kijevu bilateralno isporučile države članice, čiji su podaci pod oznakom tajnosti, ali su “značajni”, te one koje je Ukrajina kupila od država članica, za za koje EU nema zbirnih podataka.
Europska komisija posebno je dodijelila 500 milijuna eura predviđenih zakonom za potporu proizvodnji streljiva (ASAP). Komisija je odabrala 31 projekt za pomoć europskoj industriji u povećanju proizvodnje i dostupnosti streljiva. Odabrani projekti pokrivaju pet područja: eksplozive, barut, projektile, projektile i certificiranje ispitivanja i rekondicioniranja. ASAP će se usredotočiti na barut i eksplozive, koji su uska grla u proizvodnji granata za streljivo, te će tim sektorima dodijeliti oko tri četvrtine programa.
Program će podržati projekte koji povećavaju godišnji proizvodni kapacitet za više od 10.000 tona praha i više od 4.300 tona eksploziva. Komisija je također pokrenula program rada za Instrument za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (Edirpa) i četvrti godišnji program rada Europskog fonda za obranu (EDF).
Europski napor “nije dovoljan”, dodali su dužnosnici, “i iz tog razloga predlažemo druge mjere kako bi industrija EU-a mogla zadovoljiti potražnju”. Kontrole izvoza streljiva predložila je Komisija, ali su ih države članice odbile (problem nije toliko proizvodni kapacitet, već činjenica da se znatan dio europske proizvodnje izvozi u druge zemlje osim Ukrajine).
Iako je činjenica da industrije EU-a mogu izvoziti znak njihove “konkurentnosti”, Komisija i dalje misli da bi u slučaju krize poput one u Ukrajini trebalo biti moguće preusmjeriti narudžbe, dajući prednost Kijevu u isporukama.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba razgovarao je proteklih sati s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom kako bi mu zahvalio na njegovim “osobnim naporima” usmjerenim na jamčenje potpore Saveza toj istočnoeuropskoj zemlji. U objavi na društvenoj mreži
“Koordinirali smo stavove prije sastanka Vijeća NATO-Ukrajina u travnju. Ukrajina pozdravlja napore da se poveća uloga NATO-a u pružanju Ukrajini svega što joj je potrebno za odbijanje ruske agresije”, dodao je.
