od Moskve u petak u terorističkom napadu ubio najmanje 137 ljudi. Ubrzo nakon napada u javnosti se proširila informacija da je SAD na temelju vlastitih obavještajnih podataka unaprijed upozorio Rusiju na napad.
Čini se da su informacije proslijeđene Rusiji bile vrlo točne. Iako Crocus City Hall, koja je bila meta, nije spomenut poimence, znalo se, primjerice, da bi planirani napad mogao ciljati na koncertnu dvoranu.
Mnoge su zemlje, uključujući Finsku, ranije u ožujku savjetovale da se izbjegavaju javna okupljanja u Moskvi nakon što je izdano upozorenje o opasnosti od terorističkih napada.
Dakle, bilo je puno informacija, pa zašto se teroristički napad nije mogao spriječiti?
Vanjska politika istraživača instituta Jyri Lavikainen prema Rusiji, sva vanjska politika trenutno se gleda kroz leće rata u Ukrajini. Rezultat je to dva čimbenika koji su pridonijeli realizaciji terorističkog napada u Moskvi.
Prije svega, resursi ruske sigurnosne službe FSB trenutno su vezani u Ukrajini, zbog čega se stvari odvijaju.
“Obično je borba protiv terorizma vrlo velika stvar za Rusiju. Sumnjao bih… da nije bilo dovoljno vremena i resursa da se pobrine za ovu takozvanu tradicionalnu parcelu,” kaže Lavikainen.
Prema Lavikainenu, drugi razlog može se pronaći u dubokom nepovjerenju Rusije prema Sjedinjenim Državama.
Obavještajne informacije dijeljenje je normalna praksa kada se može pretpostaviti da teroristički napad ugrožava civilno stanovništvo. Prema Lavikainenu, obavještajne informacije vezane uz terorističke napade koje su dolazile iz Sjedinjenih Država i ranije su primane u Rusiju.
“Uobičajena je praksa da se pitanja poput borbe protiv terorističkih napada mogu baviti odvojeno od druge politike”, kaže Lavikainen.
“U ovom slučaju, Sjedinjene Države pokušale su učiniti isto, ali informacija nije primljena.”
Lavikainen smatra da opcija da su Sjedinjene Države možda bile poštene ne odgovara sadašnjem svjetonazoru Rusije. Umjesto toga, informacije o napadu označene su kao propaganda s ciljem zbunjivanja i ometanja ruskih vojnih operacija u Ukrajini.
“Rusija je žrtva vlastite paranoje i vlastite cinične vanjske politike u tom smislu”, sažima Lavikainen.
Također i predsjednik Francuske Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak novinskoj agenciji AFP da Francuska ima obavještajne podatke da iza napada u Moskvi stoji teroristička skupina koja pripada ISIS-u.
Prema njegovim riječima, upravo je ta skupina ISIS-a pokušala izvesti nekoliko napada i u Francuskoj. Prema Macronu, Francuska je ruskim sigurnosnim vlastima dala obavještajne podatke na “ministarskoj i tehničkoj razini” – ali ne u izravnim razgovorima s Putinom.
Prema Jyriju Lavikainenu, Rusija je sklona projicirati vlastite namjere na druge zemlje.
“Oni ne mogu razumjeti da su Sjedinjene Države željele zadržati staru praksu prema kojoj se određena pitanja mogu rješavati odvojeno od općih odnosa između država.”
Međutim, prema Lavikainenu, sa stajališta Sjedinjenih Država, sukob se ne može proširiti do te mjere da bi željeli vidjeti ruske civile kako ginu u terorističkom napadu ako ga mogu spriječiti. Uz to, kaže da je princip reciprociteta funkcionirao u razmjeni obavještajnih podataka.
Sigurnosna situacija Rusija ima slabost: stisnuta je ratom u Ukrajini, zapadnim sankcijama i prijetnjom islamističkog terorizma. Koliko god bila teška cijena zajedničkog učinka ovih snaga, Lavikainen vjeruje da ju je Rusija spremna platiti.
“Bila je spremna platiti tu cijenu u obliku sankcija, bila je spremna platiti je životima građana – prvo na frontu, a sada i u smislu pogoršanja opće sigurnosne situacije”, kaže Lavikainen.
Sadašnje rusko vodstvo spremno je staviti sve na kocku za svoje imperijalističke fantazije.
