Sloboda tiska u EU, u slobodnom padu iu opasnosti od sloma. Rumunjski masovni mediji, opširno analizirani (Liberties Report)

Nedavno izvješće Unije za građanske slobode za Europu (Liberties) sa sjedištem u Berlinu otkriva da je sloboda tiska u opadanju diljem Europske unije.

Izvješće o slobodi medija na razini EU sastavljeno je u 19 država članica bloka, kao što su: Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Francuska, Njemačka, Grčka i Irska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Švedska.

Podaci pokazuju da je sloboda tiska u EU u slobodnom padu i, što je još gore, “opasno blizu prijelomne točke” u nekoliko zemalja, rekla je vodeća mreža za građanske slobode, ističući raširene prijetnje novinarima i napade na neovisnost javnih televizija.

Izbori su stvorili probleme u Nizozemskoj, Slovačkoj i Poljskoj

Nakon događaja koji su se dogodili 2023. godine, stradalo je nekoliko medija. Izbori u Poljskoj, Nizozemskoj i Slovačkoj uzdrmali su političke krajolike u svakoj zemlji. Na primjer, jedna od prvih akcija Tuskove vlade nakon preuzimanja vlasti bila je depolitizacija poljske državne službe
posredovati. U Slovačkoj se prošlogodišnji povratak Roberta Fica na vlast poklopio s padom povjerenja javnosti u medije od 10 posto u odnosu na 2022.

“Sloboda medija očito je u stalnom padu diljem EU – u mnogim zemljama kao rezultat namjernog nanošenja štete ili nemara nacionalnih vlada”, rekla je Eva Simon, glavna službenica za zagovaranje Libertiesa, prema .

“Pad slobode tiska ide ruku pod ruku s padom vladavine prava. Postoji bliska korelacija između to dvoje. Ovo je knjiga autoritarnih režima”. Rekla je da novi medijski zakon EU-a “ima potencijala”, ali ga treba pravilno provesti.

Liberties je preporučio Europskoj komisiji da pomno prati provedbu novog europskog Zakona o slobodi medija u zemljama članicama. (Cijelo izvješće se može pogledati )

Nova direktiva EU-a koja cilja na uvredljive strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (Slapps), koje se obično koriste protiv novinara u nekoliko država članica EU-a, također bi trebala imati utjecaja.

Novinari u zemljama poput Hrvatske, Francuske, Njemačke, Grčke i Italije bili su suočeni s fizičkim napadima 2023. godine, navodi se u izvješću, a u Mađarskoj i Slovačkoj novinari su bili suočeni sa zlostavljanjem i prijetnjama izabranih političara.

Situacija u Rumunjskoj

U Rumunjskoj i Švedskoj policija nije uspjela pravilno istražiti napade na novinare, bilo zbog nedostatka resursa ili nedostatka volje, navodi se u izvješću, dok su u Francuskoj i Bugarskoj policajci napadali same novinare.

Također u Grčkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, tijekom razdoblja od
medijska potrošnja za oglašavanje visoka je i nerazmjerno usmjerena na provladine medije.

Šamari su rutinski korišteni protiv novinara u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj i Švedskoj, dok su izvjestitelji u Njemačkoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Poljskoj nadzirani pomoću špijunskih programa kao što su Pegasus i Predator.

“Financiranje medija ostaje neprozirno u Rumunjskoj, problem koji je istaknula Europska komisija u svom izvješću o vladavini prava za 2023.

To je posebno važno pitanje u zemlji u kojoj se polovica državnih potpora koje dobivaju političke stranke troši na medije i političku propagandu.23 Prošla je godina ipak pružila tračak nade: prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju političke stranke i izborne kampanje obvezuju političke stranke koje primaju sredstva od države da stalnom izbornom tijelu Rumunjske svaki mjesec dostave detaljnu izjavu o troškovima nastalim od državnih subvencija.

Nadamo se da bi se to moglo iskoristiti za stvaranje transparentnosti u pogledu financiranja medija, iako članica Libertiesa Libertătilor Romania, članska organizacija APADOR-CH zagovara da se neke formulacije pooštre.

Zakon je usvojio Senat 2023. i trenutno je u raspravi u Zastupničkom domu”, navodi se u izvješću.

Slučaj Emilije Şercan

U Rumunjskoj, istraživačka novinarka Emilia Sercan, koja je dugo izvještavala o plagiranju akademskih teza od strane onih na vlasti, uključujući bivšeg premijera Nicolaea Ciucăa, vidjela je kako su istrage o klevetničkoj kampanji protiv nje zatvorene 2023. godine.

Stoga su suci donijeli odluku da zločini – uključujući i objavu ukradenih privatnih fotografija – nisu kazneno kažnjivi.

Štoviše, rumunjske vlasti nisu uspjele istražiti krađu privatnih fotografija i njihovo objavljivanje na raznim pornografskim stranicama.

U ljeto 2023., organizacija članica Liberties u Rumunjskoj, APADOR-CH, podnijela je memorandum glavnom državnom odvjetniku
te ga je zamolio da poduzme potrebne mjere za poštivanje zakona u slučaju Emilije Șercan. Odgovor na memorandum nikada nije objavljen, ali su slike nestale s web stranica.