Visoki odaziv u Turskoj, prema Ankarskoj izbornoj komisiji, za lokalne izbore koji su se danas održali u 81 pokrajini. Birališta su zatvorena u 17 sati, a prema preliminarnim rezultatima AKP, Stranka pravde i slobode predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, vodi u prebrojavanju s 39,05% glasova. Na drugom mjestu je glavna oporbena stranka, Republikanska narodna stranka (CHP), s 32,48 posto.
”I’ vrijeme za zaštitu glasačkih kutija i glasova. Dok se ne prebroji zadnji glas i definiraju rezultatilijepo molim svu svoju braću i sestre da ne napuštaju glasačke kutije koje su im dodijeljene i da do kraja podrže volju nacije”, napisao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na ‘X’.
Novinska agencija Anadolu podsjetila je da je na izbore izašlo 61,4 milijuna birača, od kojih je 1,32 milijuna glasovalo prvi put.
Umnogome će konačni ishod ovisiti o ishodu konzultacija u Istanbulu. Ujedinjena oporba je na posljednjim lokalnim izborima nakon 25 godina neprekinute vlasti metropolu na Bosporu otela kontroli Erdoganove stranke, koji je političku karijeru započeo kao gradonačelnik Istanbula 1994. godine. Gubitak gospodarskog kapitala zemlje predstavljao je vrlo težak udarac za ‘sultana’ koji danas sanja o osveti.
Kako bi to učinio, odlučio se osloniti na Murata Kuruma, 47-godišnjeg bivšeg ministra urbanizacije i okoliša, koji će izazvati sadašnjeg gradonačelnika Ekrema Imamoglua, člana lijevog centra Republikanske narodne stranke (CHP) koji o njemu se ustrajno raspravljalo kao o mogućem protukandidatu Erdoganu na predsjedničkim izborima, prije nego što je niz ukrštenih veta između oporbenih snaga doveo do toga da izbor padne na Kemala Kilicdaroglua. Međutim, za razliku od prošlog puta, Imamoglu se kandidira bez potpore Dema, glavne prokurdske stranke u Turskoj, i nacionalista Iyija, koji postavljaju svoje kandidate.
Ali tu je čimbenik koji riskira poremetiti Erdoganove planove, naime prisutnost na glasačkom listiću vjersko-konzervativne stranke, Nove stranke blagostanja (Yrp), koja traži glasove među onima koji su razočarani ekonomskim upravljanjem zemlje i koja obećava oduzimanje preferencija kandidatima AKP-a. Ankete pokazuju nepokolebljivu utrku između Imamoglua i Kuruma, koji su obojica obećali infrastrukturne projekte kako bi zgrade bile otporne na potrese i kako bi se ublažio kronični prometni problem grada. Čini se da je utrka u Ankari ipak zapečaćena, pobjedom oporbe i potvrdom gradonačelnika Mansura Yavasa.
Ne prepuštajući ništa slučaju, Erdogan je organizirao skupove diljem zemlje kako bi podržao kandidate AKP-a. Analitičari tvrde da bi moguće ponovno osvajanje Istanbula i novi izborni uspjeh na nacionalnoj razini ojačali Erdoganovu odlučnost da uvede izmjene Ustava koje bi mu mogle omogućiti vladavinu nakon 2028. godine, kada završava njegov trenutni mandat.
Važeći Ustav, naime, uspostavlja a ograničenje na dva predsjednička mandata. Erdogan, 70, kandidirao se za treći mandat prošle godine, iskoristivši tehnički detalj jer je zemlja prešla na predsjednički sustav 2018. i njegov prvi mandat prošao je pod drugim sustavom vlasti. Predsjednik i njegovi saveznici trenutačno nemaju dovoljno mjesta u parlamentu za donošenje novog ustava, no još jedan izborni trijumf mogao bi natjerati neke parlamentarce da promijene svoje stajalište.
Za oporbu se pak današnje glasovanje čini kao posljednja opcija. AntiErdoganov izborni kartel sastavljen od šest stranaka predvođen CHP-om, osnovan za predsjedničke izbore, raspao se nakon prošlogodišnjeg poraza na izborima, koji se dogodio baš kad se činilo da će ‘sultan’ popustiti, uhvaćen između ekonomske kriza i kontroverze oko upravljanja potresom.
Sposobnost CHP-a da zadrži kontrolu nad velikim gradovima pomogla bi revitalizaciji stranke i omogućila joj da se ponovno predstavi kao alternativa AKP-u. Gubitak Ankare i Istanbula, s druge strane, stavio bi točku na predsjedničke aspiracije Yavasa i Imamoglua. CHP se odmah nakon izbornog poraza odlučio za promjenu vodstva, no ostaje za vidjeti hoće li novi predsjednik stranke, ljekarnik Ozgur Ozel, uspjeti mobilizirati svoje pristaše.
Kao i na prethodnim izborima, Erdogan – tko je povećao minimalnu plaću kako bi donekle olakšao kupovnu moć obitelji iscrpljenih inflacijom – koristio je prednosti predizborne kampanje u uredu. Prema oporbi, državna televizija TRT posvetila je 32 sata emitiranja vladajućoj stranci u prvih 40 dana predizborne kampanje, u usporedbi s 25 minuta posvećenih protukandidatima.
Sukobi tijekom glasovanja, jedan mrtav i 11 ozlijeđenih
A jedna osoba je poginula, a jedanaest ih je ozlijeđeno u sukobima oružjem, palicama i kamenjem tijekom glasanja u ruralnom okrugu Agaclidere u Diyarbakiru, na jugoistoku Turska danas na biralištima. Izvijestili su to lokalni mediji.
