Izbori u Rusiji 2024. Sustav online glasovanja je zakazao, objavilo je Središnje izborno povjerenstvo

Povjerenstvo odgovorno za ruske izbore, koji se ne smatraju ni slobodnim ni poštenim, primjećuje DPA, prema Agerpresu, priopćilo je da je njegov online sustav glasovanja zakazao u petak.

Prema citiranom izvoru, do kvara bi došlo zbog velikog broja ljudi koji su na ovaj način pokušali glasovati.

U prvom od tri dana glasovanja samo je u Moskvi tijekom jutra online glasovalo približno 500.000 ljudi, objavilo je Središnje izborno povjerenstvo.

Rukovodstvo Moskve bi željelo vidjeti najveći mogući odaziv kako bi se izbori klasificirali kao legitimni. Dužnosnici su rekli da je odaziv dosegao 24 posto i da je do petka navečer glasovalo 27 milijuna ljudi.

Izborni promatrači iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nisu bili pozvani da prate glasovanje.

Predsjednica CIK-a Ella Pamfilova, Putinova bliska prijateljica, rekla je da više od 333.000 ljudi promatra izbore i da se sve odvija “normalno”.

No, istodobno je morao priznati da je nepravilnosti u online glasovanju bilo od početka. Službeno je probleme pripisala velikom broju birača koji su htjeli glasovati putem interneta.

Umjesto toga, neovisna organizacija za promatranje izbora Golos, koja je politički progonjena u Rusiji, rekla je da nisu poslani neovisni promatrači izbora.

Gološ je govorio o raširenoj izbornoj prijevari, istaknuvši da se na mnogim mjestima vrši pritisak na državne dužnosnike i zaposlenike velikih korporacija u djelomičnom vlasništvu države.

Bilo je i građanskih neposluha. Prema vlastima, muškarci i žene sipali su boju u glasačke kutije na nekoliko biračkih mjesta u zemlji kako bi poništili glasačke listiće u njima.

Iz St. Petersburga i Moskve prijavljeno je podmetanje požara, kao i nekoliko uhićenja.

Zamjenik čelnika moskovske izborne komisije Nikolaj Bulajev rekao je da su prosvjedi “kontrolirani izvana” i pozvao na veći nadzor biračkih mjesta.

Ipak, najveća prosvjedna akcija planirana je tek u nedjelju.

Protivnici Kremlja pozivaju Ruse da izađu na biračka mjesta u podne i pozivaju se na duge redove koji su tako formirani kako bi izrazili nezadovoljstvo. Zamolili su birače da ponište glasačke listiće tako što će na svakom listiću označiti više od jedne kvačice.

Moskva procjenjuje broj birača s pravom glasa u Rusiji na 114 milijuna – ali ta brojka zapravo uključuje 4,5 milijuna ljudi iz okupiranih dijelova ukrajinskih regija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Ukrajina je glasanje u tim regijama okvalificirala kao nezakonito.

Osim toga, 2 milijuna Rusa koji žive u drugim zemljama imaju pravo glasa.

Na izborima može glasovati svaki državljanin Ruske Federacije koji je na dan glasovanja navršio 18 godina, može koristiti svoja građanska prava i nije u zatvoru na temelju sudske presude.

Glasovanje u ovoj ogromnoj zemlji s 11 vremenskih zona nastavit će se do nedjelje navečer, kada se posljednja biračka mjesta zatvaraju u Kalinjingradu, na Baltičkom moru, u 20:00 (18:00 GMT).

Prve prognoze očekuju se ubrzo, dok će precizniji rezultati biti dostupni tek u večernjim satima ili u ranim jutarnjim satima ponedjeljka.

Prema zakonu, središnje izborno povjerenstvo utvrđuje konačne rezultate u roku od deset dana od datuma glasovanja, navodi TASS.

No oni su toliko predvidljivi da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel ironično čestitao šefu Kremlja izbornu pobjedu na predsjedničkim izborima od petka, navodi EFE.

“Želio bih čestitati Vladimiru Putinu na njegovoj nadmoćnoj pobjedi na izborima koji počinju danas“, napisao je europski dužnosnik u petak na društvenoj mreži X, gdje je dodao da se izbori odvijaju “bez oporbe” i “bez slobode”.

Gotovo je sigurno da će ruski predsjednik Vladimir Putin, u dobi od 71 godine, po peti put izaći kao pobjednik.

Ruske državne ankete predviđaju da će Putin, koji je na vlasti gotovo četvrt stoljeća, dobiti više od 80 posto glasova. Bio bi to najveći rezultat koji je ikada postigao.

Putin ima tri protukandidata, što izborima daje dojam vjerodostojnosti. Ali oni ne samo da nemaju šanse, već imaju i političke stavove koji su naklonjeni Kremlju i obično iskazuju podršku Putinu.

Kandidati koji su se izjasnili protiv Putinova rata u Ukrajini nisu se smjeli kandidirati.

U tom kontekstu, iako zakon predviđa, ne očekuje se da će se održati drugi krug glasovanja. Trebao bi se organizirati 21 dan nakon prvog kruga, između prva dva rangirana, ako nitko od kandidata ne bi dobio natpolovičnu većinu glasova u glavnim izborima. Za pobjedu u drugom krugu bila bi potrebna samo obična većina glasova.

U cijeloj povijesti predsjedničkih izbora u Ruskoj Federaciji, samo u jednom slučaju – 1996. – bio je potreban drugi krug glasovanja za određivanje pobjednika, između Borisa Elţâna i Ghennadija Ziuganova.