Europa nije dovoljno pripremljen za klimatske rizike koji se sve brže intenziviraju.
Europa se već suočava s opasnim situacijama, a za otprilike 80 godina mnogi će se rizici intenzivirati od opasnih do destruktivnih.
Klimatske promjene testiraju europski energetski sustav, proizvodnju hrane, adekvatnost pitke vode, zdravlje ljudi, ceste, željeznice i zgrade te gospodarski sustav, kao i samu prirodu.
Do te je ocjene došla Europska agencija za okoliš u svom pregledu koji je objavljen danas, u ponedjeljak. Sada je prvi put pripremljen pregled klimatskih rizika. Pregled je naručila Europska komisija.
Cilj pregleda je pomoći političarima da se usredotoče na najvažnije rizike i ojačaju spremnost na najozbiljnije prijetnje.
Pregled rizika pronašao je 36 značajnih klimatskih prijetnji za Europu. Više od polovice ovih (21 stavka) zahtijevalo bi dodatnu pripremu, a 8 prijetnji zahtijeva hitno djelovanje.
Ovih osam točaka opasnosti koje zahtijevaju najhitnije djelovanje proširuju se na ekosustave, proizvodnju hrane, ljudsko zdravlje, izgrađeni okoliš i gospodarstvo:
Morska, obalna i šumska staništa su ekosustavi koji su najviše ugroženi.
Što se tiče proizvodnje hrane, najozbiljnije mjesto opasnosti su farme u južnoj Europi. Zdravlje najviše ugrožava toplinski stres. Najveća opasnost za zgrade i ceste su poplave.
Europski fond solidarnosti, koji podupire oporavak od prirodnih katastrofa, zahtijeva najhitnije djelovanje u gospodarstvu.
Morski i obalni ekosustavi ugroženi su toplinskim valovima, zakiseljavanjem, smanjenjem kisika, onečišćenjem i eutrofikacijom.
Sve to pak može uzrokovati masovna pomora, osiromašenje morske prirode, slabljenje sekvestracije ugljika u morima, smanjenje ribljeg fonda i mnoge druge probleme. Strahuje se da će se mrtvo morsko dno bez kisika proširiti, osobito u Baltičkom i Crnom moru.
Postoji strah da će i rezerve ugljika i bioraznolikost nestati iz šuma. Ovo je posebno velika opasnost u južnoj Europi, gdje su šume ugrožene zbog suše, vrućine i šumskih požara.
Južna Europa općenito, područje je koje klimatske promjene najviše pogađaju. Južna Europa mogla bi se suočiti s dugotrajnim toplinskim valovima te opsežnim i dugotrajnim sušama.
To znači više smrti zbog vrućine, gubitak usjeva, nekontrolirane šumske požare, nestašicu pitke vode i nestajanje sredstava za život poput turizma i poljoprivrede.
Toplinski rizici za zdravlje već su na opasnoj razini u južnoj Europi, a predviđa se da će se za nekoliko deset godina pojačati do katastrofalne razine.
Druga područja imaju druge zagonetke.
Na obalama sjevernije prijete morske poplave, u srednjoj Europi riječne poplave. U sjevernoj Europi šumarstvo bi moglo biti ono što će patiti. Biljne i životinjske vrste Alpa i Laponije posebno su osjetljive na klimatske promjene, jer se više ne mogu kretati više ili sjevernije.
Siromaštvo, nezaposlenost i starenje stanovništva otežavaju prilagodbu klimatskim promjenama u udaljenijim regijama. S druge strane, fenomeni toplinskih otoka javljaju se u velikim gradovima, gdje se toplina može razviti do opasnih razina.
“Toplinski valovi se javljaju iu Finskoj ljeti, a zdravstveni sustav nije nužno adekvatno pripremljen za to”, kaže glavni direktor Europske agencije za okoliš Leena Ylä-Mononen.
Klimatske promjene za nedostatke je karakteristično da iz njih proizlaze različiti lanci učinaka. Suša, vrućina, obilne kiše i poplave mogu odnijeti živote, ali i destabilizirati proizvodnju energije i prijenos električne energije, kao i proizvodnju hrane.
Gubitak usjeva, s druge strane, može uzrokovati nestašicu hrane ili barem povećati cijenu hrane. To najviše pogađa ljude s niskim primanjima. To pak može utjecati i na zdravlje ljudi i na jedinstvo između različitih skupina ljudi, a time i na stabilnost Europe.
“Rješenja se mogu pronaći i drugdje, a ne tamo gdje se sam problem javlja. Primjerice, smrt uzrokovana toplinskim valovima ne sprječava nužno zdravstvena skrb, već primjerice urbanistički i građevinski propisi”, kaže stručnjak iz Europske agencije za okoliš Hans Martin Füssel.
Ronioci rizici nisu samo prijetnje budućnosti. Mnogi od njih već su se ostvarili.
Zemljinih kontinenata Europa se sada najbrže zagrijava. Dijelovi južne Europe već se dezertificiraju.
Bolest tropske groznice denga prenijeli su komarci u južnoj Europi, posebno 2022. i 2023. Također je bilo nekoliko izbijanja druge bolesti tropske groznice, chikungunya, u Europi.
U ljeto 2022. mrtvu ribu iz tjedna u tjedan ispirala je rijeka Odra na granici između Poljske i Njemačke, ukupno oko 360 tona, kada je snažno cvjetanje zarazne alge (Prymnesium parvum) proizvelo otrov za alge u rijeci.
Zbog sušnog proljeća i ranog ljeta 2023. neki španjolski poljoprivrednici uopće nisu započeli sjetvu.
Istog ljeta Grčka je prvi put stradala od ekstremnih vrućina, suše i šumskih požara. U kasno ljeto i jesen Grčku su pogodile obilne kiše i oluje. Važno područje za proizvodnju žitarica u zemlji, Tesalijska nizina, bila je mnogo dana pod vodom.
Sloveniju su 2023. godine također pogodile snažne poplave koje su zahvatile dvije trećine zemlje. Bilo je velikih troškova i gubitaka, nekoliko je ljudi umrlo i proizvodnja nuklearne elektrane morala je biti prekinuta.
U Njemačkoj je teretni promet na Rajni bio otežan ili spriječen zbog suše i niske razine vode barem 2022. i 2023. Ozbiljne poplave i odroni blata u Njemačkoj bili su u vijestima barem 2021., 2022. i 2023. godine.
Prošlog i sljedećeg ljeta u raznim dijelovima Europe bilo je žestokih šumskih požara.
Rekordno vruće ljeto 2022. trebalo je uzrokovati 60 000 do 70 000 preuranjenih smrti u Europi.
Što Europski donositelji odluka trebaju učiniti?
„Klimatska pitanja trebala bi biti među najvažnijim pitanjima politike EU u sljedećem mandatu. Nadamo se da će ta poruka biti jasna iz ovoga”, kaže Ylä-Mononen.
Izbori za Europski parlament održat će se u lipnju, a očekuje se da će nova Komisija započeti s radom početkom 2025.
Prema pregledu rizika, bilo bi važno zaštititi i ojačati staništa ugrožena klimatskim promjenama, odnosno smanjiti ljudski uzrokovan stres na mora, plaže i šume.
Tome bi pomogla provedba sadašnjih odluka. Na primjer, u EU strategiji bioraznolikosti obećava se zaštita 30 posto kopnenog i morskog područja EU. U izvješću se posebno spominje zaštita šuma, a naglašena je i provedba Uredbe o obnovi.
“Ne možemo ohladiti oceane, ali možemo utjecati na pritisak ribolova”, navodi Füssel kao primjer.
Pregled upozorava EU da se ne oslanja previše na ponore ugljika u šumama. Umjesto toga, fokus bi trebao biti na još bržem smanjenju emisija.
Sustav poljoprivrednih potpora treba razviti tako da se mogu podržati biljke koje troše malo vode i otporne su na sušu. Prehrana bi trebala djelomično prijeći s proizvoda životinjskog podrijetla na hranu biljnog podrijetla, čime bi se smanjila potreba za vodom i ovisnost o uvoznoj hrani.
Standardi izgradnje trebali bi se temeljiti na budućem klimatskom modeliranju, a ne na povijesnoj klimatskoj statistici. Hlađenje zgrada ne bi trebalo proizvoditi više emisija.
Poljoprivredni i građevinski radnici posebno trebaju strože zdravstvene i sigurnosne propise u slučaju vrućine. Treba ojačati zdravstvenu zaštitu. U zdravstvenim krizama uzrokovanim ekstremnim bolestima, liječnicima i medicinskim sestrama trebalo bi omogućiti premještanje preko državnih granica. Jedna bi opcija mogla biti odvojeni timovi prve pomoći za ekstremne vremenske krize.
