Europska komisija predlaže novi model integracije u EU za Ukrajinu, Moldaviju i druge države kandidatkinje

Europska komisija predlaže novi model pristupanja EU za sadašnje zemlje kandidate i reformu mehanizma donošenja odluka.

Europska komisija predložila je u srijedu da se zemlje kandidatkinje za ulazak u EU, poput Ukrajine, Republike Moldavije i zemalja zapadnog Balkana, integriraju u blok zajednice “postupno” i kroz proces s “reverzibilnim” mjerama, a u paralelno treba reformirati europski mehanizam odlučivanja kako bi se smanjila primjena jednoglasnog pravila, tako da pojedine države ili male skupine država više ne mogu blokirati odluke koje trenutno zahtijevaju primjenu ovog pravila, poput onih koje se odnose na oporezivanje ili vanjske politike, javljaju agencije DPA i EFE, a prenosi Agerpres.

Ideja je “unaprediti određene prednosti i obveze članstva u EU” prije nego što dotična zemlja postane punopravna članica. Takva “postupna integracija” mora biti “reverzibilna”, a cilj je osigurati da i EU i buduće države članice budu dobro pripremljene za proširenje, navodi se u izvješću Europske komisije objavljenom u srijedu.

Valovi proširenja koji su se odvijali od 2004. uključivali su prijelazna razdoblja koja su već državama članicama omogućila da ograniče pristup svom tržištu rada građanima novih država članica na razdoblje do osam godina. Ta prijelazna razdoblja nisu bila reverzibilna, ali bi prema novom prijedlogu Komisije mogla postati, pa bi postojala mogućnost njihova skraćivanja.

“Gateway klauzule”

Novi pristup Komisije nudi “povećane smjernice za postupnu integraciju zemalja kandidata za pristupanje u utvrđene politike EU-a, već prije njihova pristupanja”, objašnjava izvršna vlast zajednice. No, dodaje, puni pristup tržištu EU zahtijevat će “punu primjenu jedinstvenog sveobuhvatnog skupa prava i obveza, koji ne mogu biti ‘a la carte'”.

Europska komisija u svom dokumentu također navodi da je ulazak u EU uvjetovan “neupitnim poštivanjem i kontinuiranom primjenom temeljnih vrijednosti EU”, aludirajući na sporove Bruxellesa s Poljskom i Mađarskom na temu vladavine zakon.

Čelnici već država članica EU imali bi zadatak konkretno utvrditi mjere, područja, faze i obveze koje odgovaraju takvom procesu postupnog pristupanja.

Ali kako bi se dobrobiti pristupanja materijalizirale, i EU i države kandidati “moraju biti dobro pripremljene, a proces pristupanja mora se temeljiti na zaslugama”, naglašava se u izvješću.

Kao dio ove pripreme, Europska komisija također uključuje svoju želju za reformom mehanizma donošenja odluka u EU, u smislu donošenja više odluka kvalificiranom većinom i manje primjene jednoglasnog pravila, pravila koje federalisti koji podržavaju prijenos više ovlasti Bruxellesa na račun nacionalnih država htjeli bi ga potpuno eliminirati.

Tvrdeći tako da bi s povećanjem broja država članica u EU primjena jednoglasnog pravila također povećala rizik od blokada donošenja odluka, posebice o vanjskoj politici i oporezivanju, Europska komisija predlaže novi mehanizam odlučivanja koji će omogućiti više pribjegavanja donošenju odluka samo kvalificiranom većinom, ali uz određene iznimke koje omogućuju zaštitu nekih strateških nacionalnih interesa. Kvalificirana većina trenutno znači 15 od 27 država članica koje čine najmanje 65% stanovništva EU.

Međutim, Europska komisija u svom izvješću ne smatra da bi bilo potrebno revidirati ugovore EU-a, budući da Lisabonski ugovor već predviđa tzv. “klauzule za premošćivanje”, putem kojih se odluke koje bi se inače trebale donositi jednoglasno mogu biti usvojen u Vijeću EU-a samo uz kvalificiranu većinu.

“Proširenje je geopolitička investicija koja će povećati političku i gospodarsku težinu EU na svjetskoj sceni”, rekao je na predstavljanju izvješća Maros Šefčović, potpredsjednik Europske komisije, koji je ovaj dokument opisao kao “prvi korak prema neizbježnim reformama EU-a koje će pripremiti veću Uniju, s nizom dubokih političkih promjena koje će se pokrenuti početkom 2025.

Trenutačne države kandidati za pristupanje su Ukrajina, Republika Moldavija, Gruzija, Albanija, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina. Turska je također službeni kandidat, ali je njen pristupni proces zamrznut.