Danas “Rusija Vladimira Putina predstavlja egzistencijalnu prijetnju svima nama. Ako Putin uspije u Ukrajini, neće ovdje stati.” Ovo je naglasio visoki predstavnik EU Josep Borrell, u govoru, predavanju Dahrendorf, na Sveučilištu Oxford, Engleska.
Borrellove riječi dolaze u ključnoj fazi rata u Ukrajini, pri čemu je Rusija spremna pokrenuti novu ofenzivu, prema analitičarima i stručnjacima, između kraja proljeća i početka ljeta. Rizik da Moskva probije i svlada ukrajinsku obranu gura francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da ponovno pokrene mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu. Rusija je prijetnja EU-u, kaže Borrell, dodajući da “to sada razmišlja i francuski predsjednik Emmanuel Macron – koji je na početku upozorio da Rusiju ne treba ponižavati”.
“Također, Sve više i više glasova upozorava na globalne posljedice ruske pobjede, kao u slučaju japanskog premijera Fumia Kishide – dodaje – ali znate jednako kao i ja da postoje zemlje članice EU koje još uvijek ne dijele tu ocjenu. A u Uniji kojom upravlja jednoglasno, našoj politici prema Rusiji uvijek prijeti samo jedan veto, kao što je pokazano Viktor Orban odgađa naš posljednji paket pomoći Ukrajini. Međutim, u Sjedinjenim Državama politička polarizacija odgodila je paket vojne pomoći za šest mjeseci”, zaključuje.
Pod Putinovim vodstvom, “Rusija se vratila imperijalističkoj viziji svog mjesta u svijetu. Carska Rusija i Sovjetski imperij su rehabilitirani, dok Putin sanja o veličini i utjecaju prošlosti“. “Unatoč Gruziji 2008. i Krimu 2014., nismo vidjeli, ili nismo htjeli vidjeti, evoluciju Rusije pod Putinovim vodstvom.”
“Naš europski model – nastavlja on – temeljio se na suradnji i gospodarskoj međuovisnosti unutar EU-a, što je bio uspjeh. Ali to nas je natjeralo da vjerujemo da će međuovisnost i politička konvergencija kroz trgovinu, ‘Wandel durch Handel’ kako su to Nijemci zvali, imati donijela je i političku promjenu Rusiji i Kini. Uoči ruskog autoritarnog režima, međuovisnost nije donijela mir, posebno zbog fosilnih goriva.
“Zemljopisno – nastavlja on – nalazimo se u središtu vatrenog prstena. Postoji luk nestabilnosti koji ide od Sahela preko Bliskog istoka do bojišta u Ukrajini. Thomas Gomart, direktor Instituta Français des Relations Internationals je pisao o globalnim ekonomskim čvorištima. Mnoge od njih leže unutar ovog luka nestabilnosti: Crveno more za trgovinu, Hormuški tjesnac za naftu i plin, a Crno more za izvoz žitarica.
“I postoje dva rata – nastavlja – u kojima se ljudi bore za istu zemlju. To pokazuje da se geografija vratila. Rečeno nam je da će globalizacija učiniti geografiju nevažnom. Ali to nije bio slučaj. Većina sukoba u našem susjedstvu je teritorijalne: tiču se zemlje obećane dvama narodima, u slučaju Palestine, i zemlje na raskrižju dvaju svjetova, u slučaju Ukrajine”, zaključuje.
