Bruxelles
Misao Zajednički dug EU ponovno je na stolu čelnika EU. Kada se čelnici EU okupe na summitu u Bruxellesu u četvrtak, jedna od ključnih tema rasprave je kako će EU osigurati dostatna sredstva za potporu Ukrajini i jačanje vlastite obrane.
Tabu o zajedničkom zaduživanju razbijen je usred pandemije korona, kada su zemlje EU odobrile više od 700 milijardi eura iz alata za oporavak za oživljavanje gospodarstva i smirivanje financijskih tržišta. Finska i mnoge druge zemlje objeručke su prihvatile program i istaknule da je to jednokratna odluka.
Sada zemlje moraju još jednom razmotriti svoj stav o zajedničkom dugu. Široko podijeljena ocjena je da ulaganja zemalja EU-a u vlastitu obranu i njihova podrška Ukrajini nisu ni približno na dovoljnoj razini. Ako namjeravaju povećati izdatke za obranu, potrebno je donijeti teške odluke o tome gdje nabaviti potreban novac.
Summit predsjednik Europskog vijeća koji vodi pripreme Charles Michel posebno želi podići zajednički dug na raspravu ravnatelja.
“Izdavanje europskih obrambenih obveznica (obveznica) za nabavu opreme ili industrijska ulaganja moglo bi biti učinkovit način za jačanje tehnoloških inovacija i industrijske baze”, napisao je Michel nedavno u nekoliko europskih medija u mišljenju.
Prema Michelu, Europa se mora kretati prema ratnoj ekonomiji.
Među državama članicama, Estonija, primjerice, forsira ideju zajedničkog duga. Predložio je da EU pokrene zajednički program zajma od 100 milijardi eura za financiranje obrane i potpore Ukrajini. Prema stajalištu Estonije, program zajma trebao bi biti dovoljno velik da pošalje jasan signal Rusiji o europskoj potpori Ukrajini.
“Vidimo da ideja postupno dobiva sve veću podršku”, načelnik stožera estonskog Ministarstva obrane Kusti Salm kaže.
Cilj Estonije je da čelnici EU na summitu dogovore zajedničku izjavu o pripremi obrambenih obveznica.
Tako malo je vjerojatno da će se dogoditi. Mnoge zemlje članice, uključujući Finsku, vrlo su kritične prema toj ideji.
Premijer Petteri Orpon (kok) ulazak Vladinog programa prema novom kolektivnom zaduženju vrlo je negativan:
“Instrument sanacije bio je iznimno i jednokratno rješenje, a aranžman nije presedan. Finska ne prihvaća ponavljanje ili promjenu sličnog aranžmana u trajni.”
Zajednički dug protivnici ističu druge izvore financiranja.
Diplomat EU-a kaže da bi, kada bi sve zemlje EU-a trošile 2 posto svog bruto domaćeg proizvoda na obrambenu potrošnju u skladu s ciljem NATO-a, to značilo dodatnih 80 milijardi eura godišnje za obranu na razini cijele Unije.
Podršku dobiva i inicijativa Finske da promijeni pravila Europske investicijske banke (EIB) na način da banka počne financirati obrambenu industriju. Danas može financirati samo proizvođače tzv. proizvoda dvojne namjene, odnosno proizvoda za civilnu i vojnu uporabu.
EIB se smatra moćnim alatom, budući da banka ima kapital od gotovo 250 milijardi eura, a prošle je godine odobrila financiranje u vrijednosti većoj od 70 milijardi eura.
Finska je nedavno pripremila pismo na razini voditelja o tom pitanju, koje je potpisalo još 13 čelnika osim Orpa, uključujući najveće zemlje članice Njemačku, Francusku, Italiju i Poljsku.
Očekuje se da će na summitu od EIB-a biti zatraženo da promijeni svoju financijsku politiku.
