Bruxelles
zemlje EU čelnici ne isključuju mogućnost da će se Unija u budućnosti zajednički zadužiti za financiranje potpore Ukrajini ili zajedničke obrane Europe. U četvrtak se na summitu EU-a raspravljalo o povećanju potpore Ukrajini i jačanju vlastite obrane Europe, a ključni dio rasprave bilo je osiguravanje dovoljnih financijskih sredstava.
Skupina zemalja predvođena Francuskom, u kojoj su i baltičke zemlje, pozicionirala se za zajednički dug, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izričito je htio iznijeti to pitanje na raspravu na vrhu.
Nakon sastanka Michel i predsjednik komisije Ursula von der Leyen rekao je da su zemlje EU-a svjesne gorućih potreba Ukrajine i da su spremne pronaći rješenja za pomoć toj zemlji.
“Rasprava je na početku, a ne na kraju”, opisala je von der Leyen raspravu o zajedničkom dugu.
Zajednički dug pitanje je koje dijeli zemlje EU, iako je EU usred pandemije korona dogovorila program oporavka vrijedan više od 700 milijardi eura, financiran zajedničkim zaduživanjem, za oživljavanje gospodarstva i smirivanje financijskih tržišta.
Ipak, neke od zemalja koje su se tradicionalno protivile zajedničkom zaduživanju donekle su ublažile svoj stav. To se, primjerice, odnosi na Dansku i Finsku.
“Finska ima negativan, vrlo kritičan stav prema zajedničkom dugu. Istodobno, moramo znati pronaći rješenja kako pokrenuti obrambeno-industrijske kapacitete i ulaganja”, premijer je Petteri Orpo (kuhar) kaže.
Prema Orpu, politika vlade je da se sredstva najprije moraju tražiti iz postojećih izvora. Prema njegovim riječima, poznate su linije podjela u razgovoru o zajedničkom dugu. Međutim, Orpo je upozorio na zauzimanje apsolutnog stava po tom pitanju.
“Nadao sam se strpljenju svih u smislu da je ovo tako ozbiljno mjesto da moramo pronaći rješenja i prave alate kako bi obrambena industrija stvarno rasla.
Barem nizozemski premijer Mark Rutte izjasnio se protiv te ideje iza zatvorenih vrata. Njemačka također još uvijek ima negativan stav prema toj ideji.
Ideja o zajedničkom dugu će dakle ostati živa.
Summit je u četvrtak naložio Europskoj komisiji i ministrima zemalja članica da “ispitaju sve opcije” za povećanje financiranja europske obrambene industrije. U lipnju se planira vratiti na to pitanje.
U četvrtak su na summitu također potaknuti drugi izvori financiranja za potporu obrambenoj industriji i Ukrajini.
čelnici EU blagoslovio prijedlog Komisije da se godišnji prihodi od zamrznutih sredstava Rusije preusmjere na pomoć Ukrajini u oružju. Procjenjuje se da to znači godišnji prihod od 2,5-3 milijarde eura.
Finska inicijativa za promjenu pravila financiranja Europske investicijske banke kako bi banka mogla financirati i obrambenu industriju dobila je blagoslov summita.
Prema Financial Timesu, Komisija također istražuje mogu li se ugovori EU-a tumačiti na način da ne sprječavaju korištenje proračuna EU-a za nabavu oružja.
