U tako važnoj izbornoj godini kao što je 2024., koja dolazi s četiri kruga izbora u Rumunjskoj, uključujući one za Europski parlament, točne informacije važnije su nego ikada. Pogotovo u kontekstu kada na internetu vrvi lažnim informacijama, a većina njih ima visok stupanj euroskepticizma.
Zastave Europske unije i RumunjskeFotografija: Shutterstock
17 godina nakon ulaska u Europsku uniju rumunjska se ekonomija promijenila na bolje, a to dokazuju svi dostupni objektivni podaci. Također, ulazak u EU donio je važne prilike za mlade, a zdravstveni sustav je značajno poboljšan. Unatoč tome, u javnom prostoru i dalje se propagiraju mnogi mitovi koji sadrže lažne ili krnje informacije o odnosu EU i Europskog foruma prema Rumunjskoj.
U nastavku predstavljamo, analiziramo i borimo se s nekima od najraširenijih te razgovaramo sa stručnjacima o učincima dezinformacija i o tome što EU može učiniti da se s njima učinkovitije bori.
Priče i mitovi vezani uz Europsku uniju su brojni i različiti, ali općenito se gotovo sve nalaze pod istim tematskim kišobranom: Rumunji su diskriminirani, smatraju se građanima drugog reda i, općenito, Rumunjska je “sluga” ili “kolonija” europskog Zapada.
“Na Europsku uniju se gleda kao na učiteljicu, koja dolazi s ravnalom, lupa po prstima i zabranjuje ili tjera razne stvari. Uglavnom, mi smo kolonija Europe. Ljudi koji promiču ovaj narativ, poput, na primjer, Georgea Simiona i Claudiua Târziua iz AUR-a, svi slijede tu ideju: da smo sluge”, kaže Codruța Simina, novinarka koja piše tjedni bilten o dezinformacijama Misreport.
Ova priča, kao da su Rumunji građani drugog reda u Europi, ima za cilj oslabiti njihovo povjerenje u Europsku uniju, ali u ovoj jednadžbi ima i drugih dobitnika.
