Visoke cijene nafte, izbjegavanje sankcija i državna ulaganja daju Rusiji dovoljno sredstava za da će borba u Ukrajini sadašnjim intenzitetom trajati još najmanje dvije godine, priopćile su u četvrtak litvanske obavještajne službe. TASR je preuzeo izvješće novinske agencije Reuters.
Rusija je 2023. reformirala i ojačala svoju vojsku, oslabljenu borbama u Ukrajini, te širi svoj vojni potencijal duž svoje granice sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO), uključujući Finsku, koja se prošle godine pridružila NATO-u. Tajne službe Litve rekle su to u svojoj godišnjoj procjeni prijetnji s kojima se suočava baltička država. “Mosqua može učiti iz pogrešaka i poboljšati svoju borbenu učinkovitost,“ Litavske službe dodale su u izvješću.
Zajednička uprava djelo je dviju službi: protuobavještajnog Ureda državne sigurnosti i Vojne obrambene obavještajne i sigurnosne službe koja pripada Ministarstvu nacionalne obrane.
Ministarstvo obrane u Moskvi objavilo je u utorak da Rusija je ojačala svoje oružane snage na sjeveru i zapadu zemlje kao odgovor na “zabilježeno” povećanje NATO snaga na svojim granicama.
Litvom, susjedom Rusije i njezinog saveznika Bjelorusijom, nekoć se upravljalo iz Moskve, ali je sada članica NATO-a i Europske unije. Litavske tajne službe napisale su da ruske obavještajne službe intenzivno pokušavaju zaobići sankcije nametnute ruskoj industriji oružja nakon invazije na Ukrajinu.
Samo Iran i Sjeverna Koreja otvoreno opskrbljuju Rusiju oružjem i streljivom, dok je Kina postala njezin najveći dobavljač mikročipova, a juan je već glavna valuta za međunarodne transakcije Rusije, napisale su litvanske službe. Dodali su da otkako je Rusija rasporedila bojeve glave u Bjelorusiji 2023., postojano gradi infrastrukturu potrebnu za njihovo korištenje tamo.
U izvješću se navodi da ruske i bjeloruske tajne službe sve više pokušavaju vrbovati Litvance koji prelaze granicu, a Litva je 2023. uhitila nekoliko svojih državljana, optuživši ih da su za novac davali informacije bjeloruskim obavještajnim službama.
