Prosječna mađarska mirovina porasla je do 2023. na 208.000 forinti, no preračunato u eure to je bilo dovoljno tek za 24. mjesto među 27 članica Europske unije. Mjereno prema paritetu kupovne moći, mađarske mirovine činile su 45 posto prosjeka Europske unije, prema nedavnoj analizi Gazdaságkutató Zrt.
Prosječna mirovina u Mađarskoj 2004. godine iznosila je 61.000 forinti, a do 2023. će porasti na 208.000 forinti. Najveći dio nominalnog povećanja od 241 posto pojela je inflacija, no ipak je riječ o povećanju realne vrijednosti mirovina od 43 posto.
Glavni razlog za iznenađujuće visok rast mirovina bila je promjena umirovljenika: dok su oni koji su tek ušli u sustav već sa sobom donijeli veće mirovine, tijekom godina umrli su mnogi oni koji su primali ranije, niže mirovine. Osim toga, u sustavu su se pojavili novi oblici: uvođenje i uvođenje mirovinske premije i 13. mjesečne mirovine.
Promjene u vrijednosti mirovina u Mađarskoj
U posljednjih dvadesetak godina smanjio se i broj umirovljenika: dok je 2004. bilo 3,1 milijun umirovljenika, 2023. bit će ih tek 2,4 milijuna. Dok je 2004. država za mirovine izdvajala 9,7 posto BDP-a, 2022. će to biti samo 8 posto. Iako se tijekom godina broj starosnih umirovljenika povećao za 21,5 posto, smanjio se broj onih koji primaju invalidsku, udovičku i roditeljsku mirovinu. Jedan od razloga za to je povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i žene 40 bilo je uvođenje dobnog popusta.
Preračunavajući mađarske mirovine u eure, nalazimo da su mirovine tijekom godina porasle za 39 posto, što je otprilike jednako stopi inflacije u eurozoni. U usporedbi s 27 članica EU-a, pak, nazadovali smo na 24. mjesto u odnosu na 19. mjesto 2004. godine.
Svake godine smo sve više zaostajali za Česima, ali su nas prestigli i Slovaci i Poljaci, pa su iza nas u 2021. bile samo Hrvatska, Bugarska i Rumunjska.
Razvoj mirovina preračunatih u eure u zemljama V4 i Rumunjskoj
Možda bi vrijedilo ispitati i mirovine prema paritetu kupovne moći, odnosno koliko bi se zapravo proizvoda i usluga moglo kupiti od prosječne mirovine u određenoj godini. Ovako izračunate mirovine su u posljednja dva desetljeća porasle za 76 posto,
porast se dogodio uglavnom između 2004. i 2013., a zatim je vrijednost počela padati do 2019. godine. Blagi napredak ponovno je primijećen između 2020. i 2021.
U Europi je, pak, rast mjeren paritetom kupovne moći bio još veći: one su 2004. pale s 52 posto prosjeka EU mirovina na 45 posto do 2021., pa smo bili na 23. mjestu među 27 članica zemlje u 2021.
Dok rumunjske mirovine prema paritetu kupovne moći nisu dosegle ni polovicu mađarskih u 2004., nadmašile su ih za 37 posto u 2023.
Promjene mirovina mjerenih prema paritetu kupovne moći u zemljama V4 i Rumunjskoj
Sličan porast zabilježen je i kod poljske prosječne mirovine mjerene prema paritetu kupovne moći, koja je 2004. krenula otprilike uz mađarsku, ali je do 2023. narasla na jedan i pol puta više od mađarske.
