Dio Protivljenje sindikalnog pokreta vladinim postupcima već je prohujalo kroz parlament. S druge strane, dio priprema još nije ni počeo.
Sindikati SAK-a započeli su u ponedjeljak dvotjedni štrajk koji će zaustaviti teretni promet u finskim lukama, uzrokovati smetnje u prometu robe na željeznici i zatvoriti industrijska postrojenja.
Za prosvjed se koriste politički štrajkovi Petteri Orpon (kok) vladina politika tržišta rada i smanjenja napravljena ili planirana za socijalno osiguranje. Helsingin Sanomat provjerava protiv kojih su točno akcija sindikati i kako projekti napreduju.
Smanjenje socijalnog osiguranja: veliki dio odlučio, postupno razmatranje u parlamentu
Sindikati su se usprotivili vladinoj namjeri da smanji osiguranje za slučaj nezaposlenosti i, primjerice, stambenu naknadu.
Mnoge odluke vezane uz socijalnu sigurnost već su donesene, no one će stupiti na snagu postupno. Primjerice, upravo u siječnju produženo je razdoblje odbitka za osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Početkom travnja dečji prirast i zaštitni dijelovi će se ukloniti.
Na prijelazu mjeseca vlada je dala prijedlog Saboru o stupnjevanju osiguranja za slučaj nezaposlenosti ovisno o zaradi. Očekuje se da će prijedlog stupiti na snagu u rujnu.
Razvrstavanje znači da se razina osiguranja za slučaj nezaposlenosti s obzirom na zaradu smanjuje nakon otprilike dva mjeseca i opet nakon otprilike osam mjeseci. Trenutno nema diplomiranja u osiguranju za slučaj nezaposlenosti, odnosno razina je ista tijekom maksimalnog trajanja.
Ukidanje potpore za obrazovanje odraslih i rotacijski dopust: na razmatranju u Saboru
Sabor trenutno razmatra Vladin prijedlog o ukidanju potpora za obrazovanje odraslih i rotacijskih dopusta. Vlada bi željela da stupe na snagu tijekom ljeta.
Vlada je u radnoj skupini pripremila neku vrstu zamjenske alternative za potporu obrazovanju odraslih. Izloženo je model temeljen na studentskom kreditu, koji bi se implementirao u sklopu cjelokupne reforme studentskih potpora.
Ograničenje štrajkova podrške i političkih štrajkova: na razmatranju u parlamentu
Jedan od razloga dvotjednih političkih štrajkova su i sami politički štrajkovi – točnije pravo na štrajk.
Paket zakona o radnom miru ili štrajku koji je vlada donijela parlamentu ograničava političke štrajkove na najviše jedan dan, pooštrava granice dopuštenih štrajkova simpatije ili podrške i povećava novčane kazne za štrajk.
Sindikalni pokret protivi se ograničavanju prava na štrajk. Osim toga, organizacije su kritizirale činjenicu da se ne povećavaju novčane naknade poslodavcima za kršenje kolektivnih ugovora.
Parlament je prošli tjedan održao raspravu o prijedlogu, a paket sada razmatraju odbori. Predviđeno je da izmjene stupe na snagu početkom srpnja.
Što su politički štrajkovi i što promjene u Vladi znače u praksi, HS je u proteklom razdoblju u nekoliko tekstova raspravljao:
Čitaj više: Subvencije i politički štrajkovi bit će obuzdani – Satonen se nada da će promjene povećati ulaganja u Finskoj
Čitaj više: Što su politički štrajkovi i zašto se u Finskoj sada govori o Švedskoj? HS je sastavio odgovore na pitanja
Povećanje lokalnog dogovora: u krugu mišljenja
U krugu izjava nalazi se prijedlog vlade o povećanju lokalnog pregovaranja.
Lokalni sporazum znači da se fleksibilnosti dogovaraju na radnom mjestu unutar granica dopuštenih kolektivnim ugovorom, na primjer smjenski raspored ili različiti dodaci koji se plaćaju.
Prema Vladinom prijedlogu, pravo na korištenje fleksibilnosti dobile bi i tvrtke koje nisu u udruzi poslodavaca, odnosno neorganizirane su tvrtke. Osim toga, te bi se tvrtke također mogle dogovoriti o lokalnim sporazumima s predstavnikom zaposlenika koji nije sindikalni upravitelj, već sindikalni upravitelj koji ne pripada sindikatu. To se posebno odnosi na sindikate.
U krugu izjava, razne organizacije i, na primjer, vlasti mogu dati povratne informacije o vladinom nacrtu prijedloga, koji će vjerojatno biti barem donekle izmijenjen nakon kruga. Trenutačno Vlada procjenjuje da će konačni Vladin prijedlog Saboru biti upućen u lipnju. Htjeli bi da na snagu stupi početkom sljedeće godine.
Izvozni model plaća i novi zakon o suradnji: radne grupe se okreću
Vlada želi izmijeniti zakon na način da državni izmiritelj ili posebno nagodbeno vijeće više ne bi mogli podnositi prijedloge nagodbe u radnim sporovima u kojima bi se plaće povećavale više nego po takozvanoj generalnoj liniji.
Time Vlada želi ojačati izvozno usmjerenu prirodu tržišta rada, odnosno da dogovorena povećanja plaća u ključnim izvoznim sektorima postave gornju granicu i za ostale sektore.
Za pripremu zakona imenovana je tripartitna radna skupina čiji bi rad trebao završiti do kraja svibnja. Cilj je da Vladin prijedlog bude upućen u Sabor u rujnu, a da zakon stupi na snagu u prosincu.
Mnogi izvori tržišta rada iz organizacija zaposlenika i poslodavaca su sumnjali na HS, da donošenje takvog zakona može biti teško. Također nacionalni posrednik Anu Sajavaara je procijenioda bi bilo bolje pronaći dogovor između organizacija.
Premijer Orpo i ministar rada također koriste isti model plaća Arto Satonen (kok) nadali su se međusobnim pregovorima između organizacija. Središnja organizacija finskih sindikata SAK nije pristala na to jer smatraju da se za istim stolom treba dogovarati i o drugim vladinim projektima.
Posebna radna skupina priprema i izmjene Zakona o suradnji. Vlada želi povećati opseg Zakona o suradnji na tvrtke i zajednice koje redovno zapošljavaju 50 djelatnika te smanjiti minimalno vrijeme za pregovore o promjenama za polovicu.
Neki zakonski projekti vezani uz radni vijek još nisu započeti
Neki projekti radnog vijeka koji su ušli u Vladin program još nisu u pripremi u ministarstvima.
Sindikati su se našli na udaru dvojca koji narod naziva “otkazima” i “bolovanjima”, odnosno namjerama Vlade da olakša otpuštanje iz osobnih razloga i izbaci iz zakona plaćanje prvog dana bolovanja. , ako kolektivnim ugovorom nije drukčije ugovoreno. Ovi projekti koji su upisani u državni program još nisu u pripremi.
