Razmještanjem kopnenih trupa države članice NATO-a u Ukrajini sve druge zemlje Saveza ne bi automatski postale sudionice sukoba s Rusijom. To proizlazi iz još neobjavljenog izvješća stručnog povjerenstva njemačkog parlamenta, na koje se poziva agencija DPA.
“Ako država članica NATO-a djeluje jednostrano – to jest, ne u okviru unaprijed određene operacije NATO-a i izvan vojnih zapovjednih struktura NATO-a – niti NATO kao cjelina niti druge države partneri NATO-a ne postaju strane u sukobu”, stoji u izvješću istraživačkih službi donjeg doma njemačkog parlamenta (Bundestaga).
Krajem veljače francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio je isključiti slanje zapadnih trupa u Ukrajinu u budućnosti. No, njemački kancelar Olaf Scholz i drugi europski čelnici jasno su odbacili takvu ideju.
Kao odgovor, njemačka zastupnica Beatrix von Storch iz krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) zatražila je mišljenje stručnjaka o, kakav bi učinak imalo raspoređivanje kopnenih trupa od strane zemalja NATO-a na tzv slučaj savezništva u kojem su članice NATO-a obvezne podržavati jedna drugu.
“Ako se trupe države članice NATO-a uključe u kolektivnu samoobranu (članak 51. Povelje UN-a) u korist Ukrajine u tekućem sukobu (između Rusije i Ukrajine) i budu napadnute od strane druge strane sukoba (Rusije) tijekom borbi na području sukoba, to nije slučaj prema članku 5 NATO-a,” Njemački stručnjaci objasnili su u svom izvješću.
Članak 5. Ugovora o osnivanju NATO-a navodi da je napad na jednu članicu Saveza napad na sve te će sve članice NATO-a poduzeti potrebne korake kako bi zaštitile napadnutog saveznika. Do sada je ovaj članak bio aktiviran samo jednom – nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. godine.
Njemački su stručnjaci u tom smislu istaknuli činjenicu da se članak 5. NATO-a odnosi samo na države članice Saveza i njihove postrojbe koje su napadnute na njihovom teritoriju ili iznad njega.
