Potpisalo ga je više od tisuću ljudi.
Slovačka je uz Poljsku, Mađarsku i Rumunjsku zemlja s najvećim brojem uzgajivača pasa i mačaka u Europi. Pravobraniteljica za životinje i Sloboda za životinje stoga su napisali skupni podsjetnik. Šalju ga Ministarstvu poljoprivrede. Potpisalo ga je više od tisuću ljudi.
Pravobraniteljica za životinje i Sloboda za životinje traže da svaki objekt koji se bavi uzgojem životinja za prodaju podvrgne inspekciji veterinarske službe. Redoviti pregledi trebali bi smanjiti broj uzgajivača. Do sada ih je pregledala oko 10 posto, pokazalo je istraživanje Pravobraniteljice za životinje.
“Iako su formalno istraživali gdje su životinje držane, imaju li pristup vodi i hrani, zapravo se uopće nisu bavili stvarnim stanjem životinja. Kako su to doživjeli, kako su izgledali, kako su se ponašali, jesu li bili dobro ili ne”, primijetila je Lenka Grešová, odvjetnica iz organizacije Pravobranitelja za životinje.
Urednica Natália Dvoranová obratila se kolektivnom podsjetniku na Slobodu životinja i pravobranitelja za životinje u izvješću u:
Kada bi veterinarska uprava provjeravala sve, morali bi zaposliti još djelatnika. Pregled takve opreme ponekad traje i do tri dana.
„Nije uvijek lako kontrolirati takve uzgojne objekte. Jer prilikom posjete takvom objektu vlasnik obično nije kod kuće ili se često skriva“, dodao je Jozef Bíreš, ravnatelj Državne uprave za veterinarstvo i hranu Slovačke Republike.
Iz Veterinarske uprave dodaju da će, ukoliko se radi o zlouporabi, inspekciju obaviti u najkraćem mogućem roku. Uzgajivači često pare pse inbreedingom. Stoga se štenci rađaju s genetskim defektima. Uglavnom ih se rješavaju na nehumane načine.
Neprodani završe u skloništu
Ako uzgajivač ne proda psa ili mačku, oni će u najboljem slučaju završiti u skloništu. Cindy je jedna od onih koje su došle iz uzgojne stanice.
“Zbog lošeg zdravstvenog stanja nije mogla poslužiti da okoti više štenaca. Unatoč tome što ima samo dvije godine, već je gotovo potpuno izgubila vid i gluha je. Kao rezultat zanemarivanja i loše genetske strukture”, objasnila je Kristína Devínska, koordinatorica kampanja za slobodu životinja.
Odvjetnica pravobraniteljice za životinje htjela se kao kupac uvjeriti u loše stanje životinja kod uzgajivača. “Pozvao me u vrt ispred kuće. Rekao mi je da ne mogu dalje, doveo mi je psića, koji tada više nije bio čist, kao na fotografiji. Imalo je izmet na šapama, bilo je uplašeno, bojalo se uzgajivača i mene”, opisala je Geršová.
U prosjeku, Freedom of Animals svake godine spasi oko 600 pasa iz uzgojnih objekata.
