Lagos, NIGERIJA — Čelnik Afričke razvojne banke poziva na ukidanje zajmova danih u zamjenu za bogate zalihe nafte ili kritičnih minerala koji se koriste u pametnim telefonima i baterijama za električne automobile, dogovore koji su pomogli Kini da stekne kontrolu nad iskopavanjem minerala u mjestima poput Konga i ostavio neke afričke zemlje u financijskoj krizi.
“Oni su samo loši, prije svega, jer ne možete ispravno odrediti cijenu imovine”, rekao je Akinwumi Adesina u intervjuu za Associated Press u Lagosu, Nigerija, prošli tjedan. “Ako imate minerale ili naftu pod zemljom, kako ćete doći do cijene za dugoročni ugovor? To je izazov.”
Povezivanje budućih prihoda od izvoza prirodnih resursa s otplatama zajma često se reklamira kao način na koji primatelji mogu dobiti financiranje za infrastrukturne projekte, a zajmodavci da smanje rizik da ne dobiju svoj novac natrag.
Prelazak na obnovljive izvore energije i električna vozila izazvao je porast potražnje za kritičnim mineralima, što je dovelo do ove vrste kredita. To uključuje sporazum između Kine i Konga koji jača poziciju Pekinga u globalnom lancu opskrbe električnim vozilima i drugim proizvodima budući da iskorištava najveće svjetske rezerve kobalta, minerala koji se koristi za izradu litij-ionskih baterija, u toj siromašnoj srednjoafričkoj zemlji.
Adesina, čija institucija sa sjedištem u Abidjanu, u Obali Bjelokosti, pomaže u financiranju razvoja u afričkim zemljama, rekla je da ti aranžmani dolaze s nizom problema.
Naglasio je neujednačenu prirodu pregovora, s zajmodavcima koji obično drže prednost i diktiraju uvjete afričkim državama u škripcu s novcem. Ova neravnoteža moći, zajedno s nedostatkom transparentnosti i potencijalom za korupciju, stvara plodno tlo za iskorištavanje, rekao je Adesina.
“Ovo su razlozi zbog kojih kažem da bi Afrika trebala stati na kraj zajmovima poduprtim prirodnim resursima”, rekao je Adesina. Ukazao je na inicijativu banke koja pomaže “zemljama ponovno pregovarati o zajmovima koji su asimetrični, netransparentni i imaju pogrešnu cijenu.”
Adesina je rekao da zajmovi osigurani prirodnim resursima predstavljaju izazov za razvojne banke poput njegove i Međunarodnog monetarnog fonda, koje promiču održivo upravljanje dugom. Zemlje bi mogle imati problema s dobivanjem ili otplatom zajmova od tih institucija jer moraju koristiti prihode od svojih prirodnih resursa — koji su obično ključni za njihova gospodarstva — kako bi otplatile dugove vezane uz resurse, rekao je.
Adesina je posebno spomenuo paralizirajuću financijsku krizu u Čadu nakon što je zajam pokriven naftom od trgovca robom Glencore ostavio središnju afričku državu korištenjem većine svojih prihoda od nafte za otplatu duga.
Glasnogovornik Glencorea nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Nakon što su se Čad, Angola i Republika Kongo obratili MMF-u za potporu, multilateralni zajmodavac inzistirao je na ponovnim pregovorima o njihovim zajmovima podupiranim prirodnim resursima.
Najmanje 11 afričkih zemalja uzelo je desetke zajmova vrijednih milijarde dolara osiguranih svojim prirodnim resursima od 2000-ih, a Kina je daleko najveći izvor financiranja putem političkih banaka i tvrtki povezanih s državom.
Zapadni trgovci robom i banke, kao što su Glencore, Trafigura i Standard Chartered, također su financirali poslove nafta za gotovinu, posebice s Republikom Kongo, Čadom i Angolom.
Standard Chartered nije odmah odgovorio na e-poruku u kojoj se tražio komentar, dok je Trafigura ukazala na svoje izvješće za 2020. pod nazivom “Demystified Prepayments”, u kojem se kaže da “trgovačke tvrtke omogućuju proizvodnju koja inače ne bi bila moguća — čime podupiru gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i stvaranje fiskalnih prihoda u dotičnim zemljama.”
Adesina je rekao da nema “fiksacije” na jednu zemlju koja stoji iza ove vrste zajmova kada je upitan o kritikama o kineskom zajmu podržanom naftom; kritični minerali poput kobalta i bakra koji se koriste u električnim vozilima i drugim proizvodima; i boksit, glavni mineral u proizvodnji aluminija, koji je korišten u nedavnim kineskim ugovorima o zajmu s Gvinejom i Ganom.
“Ne radi se o jednoj ili drugoj zemlji; svaka zemlja može iskorištavati kada ne znate što radite,” rekao je, dodajući, “Kapacitet za pregovaranje na razini zemlje, kapacitet za planiranje, kapacitet za upravljanje dugom vrlo je važan.”
Mao Ning, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je novinarima prošle godine da Peking u odnosima s Afrikom djeluje prema “načelu transparentnosti i otvorenosti”.
Kongo je tražio reviziju sporazuma o infrastrukturi za minerale koji je potpisao s Kinom 2008. zbog zabrinutosti da ima premalo koristi od tog aranžmana. Time se kineskim tvrtkama Sinohydro i China Railway Group daje 68% udjela u zajedničkom pothvatu za bakar i kobalt s državnom rudarskom tvrtkom Konga, Gecamines.
Prošle je godine državni revizor Konga zahtijevao da se kineska ulaganja u infrastrukturu povećaju na 20 milijardi dolara s prvotnih 3 milijarde dolara kako bi odgovarala vrijednosti resursa koje je država prodala prema ugovoru. Kina je odbacila revizorsko izvješće.
Adesina, bivši nigerijski ministar poljoprivrede, rekao je da novi Savez Afričke razvojne banke za zelenu infrastrukturu u Africi ima za cilj mobilizirati 10 milijardi dolara za pomoć državama u financiranju održive infrastrukture koja se može isplatiti za bankarstvo, uključujući sektore energetike i prometa, što bi moglo ograničiti privlačnost problematično financiranje.
___
Izvještavanje Associated Pressa o klimi i okolišu dobiva financijsku potporu od više privatnih zaklada. AP je isključivo odgovoran za sav sadržaj. Na AP.org pronađite AP-ove standarde za rad s filantropima, popis podržavatelja i financirana područja pokrivenosti.
