Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, prošle su godine oboreni rekordi za sve glavne globalne klimatske čimbenike, prenosi MTI. Na temelju podataka predstavljenih u Ženevi, razvoj događaja koji najviše zabrinjava je zagrijavanje oceana i smanjenje ledenog pokrivača mora.
U godišnjem izvješću istaknuto je da od početka evidencije,
Prosječne temperature visoke kao 2023. godine nisu zabilježene 174 godine. U usporedbi s prosječnim temperaturama iz razdoblja prije industrijske revolucije, izmjerene su 1,45 Celzijevih stupnjeva više.
No oboren je i rekord star 65 godina u pogledu temperatura oceana, više od 90 posto mora doživjelo je toplinske valove, što je uzdrmalo i prehrambene lance.
To je rekla glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo
organizacija izdaje crveno upozorenje zbog zagrijavanja oceana, smanjenja ledenjaka i topljenja antarktičkog ledenog pokrova.
U posljednjem desetljeću porast razine mora bio je dvostruko brži nego između 1993. i 2002. godine.
Zagrijavanje oceana najviše se osjetilo u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, gdje su krajem 2023. godine izmjerene temperature vode u prosjeku 3 Celzijeva stupnja više od prosječnih vrijednosti. Zagrijavanje oceana također utječe na osjetljive morske ekosustave, pri čemu mnoge vrste riba bježe sjevernije, gdje je voda hladnija. Kao što smo pisali: zbog klimatskih promjena i povećanog pomorskog prometa, u Jadranskom moru pojavilo se, primjerice, 50-ak novih vrsta koje prijete autohtonoj populaciji riba.
Klimatske promjene uzrokovane izgaranjem fosilnih izvora energije pojačane su i prirodnim fenomenom El Nino, zbog čega su 2023. oboreni mnogi rekordi. Prema znanstvenicima, situacija bi se mogla pogoršati 2024. jer bi efekt El Nino mogao još više povećati temperature u prvih nekoliko mjeseci u godini.
Borba za očuvanje prirode odavno je značajno pitanje i za svjetske sile. No, veliki napredak je teško postići: upravo sada je, primjerice, aktualna EU regulativa koja kaže da se do 2030. treba obnoviti 20 posto degradiranih staništa, a do 2050. sva. Dio tresetišta isušenih u poljoprivredne svrhe također bi trebalo obnoviti prema prijedlogu, ali ponovno navodnjavanje je dobrovoljno za poljoprivrednike i pojedinačne zemljoposjednike. Zemlje EU-a trebale bi barem do 2030. preokrenuti pad broja životinja oprašivača, poput pčela, a u tekstu se očekuje i poboljšanje raznih pokazatelja pošumljavanja, predviđajući sadnju tri milijarde stabala. Više o detaljima.
