Sa sobom je imao isteklu putnu ispravu koju je izdala Republika Tadžikistan i dozvolu stalnog boravka izdanu od Ukrajine koja vrijedi do 2028. godine. Prema informacijama Interpola, za ovom osobom je u ožujku 2018. godine raspisana tjeralica od strane Republike Tadžikistan, zbog kaznenog djela organizirane kriminalne skupine prema njihovom kaznenom zakonu. Na temelju toga, Tajik je smješten u Pritvorski centar u Košicama, gdje je podnio zahtjev za azil.
Slovačka mu nije odobrila zaštitu prema Zakonu o azilu. Njegov boravak u Slovačkoj tako je postao nedopušten. No, Vrhovni sud odlučio je da on ne može biti izručen u domovinu, a istovremeno ne može biti pušten iz pritvora. Tadžikistanac je ubrzo nakon toga napustio našu zemlju. Njemačka ga je 20. ožujka 2024. ispratila natrag u Slovačku, jer je zatražio zaštitu u skladu sa Zakonom o azilu.
Naknadne rigorozne pretrage u Schengenskom informacijskom sustavu pokazale su da su već od 2018. pojedine države članice protiv Tadžika izdale mjere na temelju kojih mu se uskraćuje ulazak u schengenski prostor, uz obrazloženje da se radi o nasilnoj osobi. u aktivnostima povezanim s terorizmom. Stoga predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju.
Slijedom toga, Slovačka je donijela odluku o njegovom administrativnom protjerivanju u Ukrajinu (gdje se želi vratiti jer tamo ima dozvolu stalnog boravka do 2028. godine) i 10-godišnju zabranu ulaska na područje svih država članica Schengena.
Državljanin Republike Tadžikistan čeka deportaciju u UPZ u Sečovcu. Budući da nema važeću putnu ispravu i odbija podnijeti zahtjev za izdavanje zamjene, razvijamo druge aktivnosti kako bi mu se izdala putna isprava i službeno izdao u Ukrajinu.
U tom kontekstu, ministarstvo napominje da smo u sklopu medijskog praćenja cijelog slučaja, čiji je cilj bio skrenuti pozornost na nedostatke u kontroli osoba koje predstavljaju sigurnosni rizik u okviru Schengena, primijetili da su neki političari pojedinosti o slučaju. Igrom slučaja, radi se o osobama koje su 2022. godine, kada je Tadžiku trebao biti odbijen ulazak u Slovačku, bile na čelu MUP-a, odnosno odgovorne za nestandardnu proceduru u ovom slučaju.
Da su pazile na dosljedno ispunjavanje svojih obveza, ne bi promaklo da su države članice prije nekoliko godina upozoravale na prijetnju koju Tadžikistan predstavlja u Schengenskom informacijskom sustavu.
