Moramo se suočiti s onim što nije u redu sa ženama. Ne samo na dan žena
– rekla je predsjednica sekcije žena Mađarske konfederacije sindikata (MASZSZ), Marija Hercegh, koji je skandaloznim nazvao to što, prema posljednjim podacima Eurostata za 2022. godinu, žene u Mađarskoj u prosjeku zarađuju 17,5 posto manje od muškaraca. Između 2013. i 2022. rodni jaz u plaćama u Mađarskoj smanjio se s 18,4 na 17,5 posto. To ujedno znači da se u devet godina razlika u plaćama u Mađarskoj smanjila najmanje od članica u kojima je omjer bio viši od prosjeka.
Mária Hercegh dodala je kako je, prema statistici, razlika u plaćama među spolovima još veća (najveća među njima) u dobnoj skupini između 35 i 45 godina. Odnosno kada najviše treba staviti na stol (troškovi obitelji, odgoj djece, kupnja stana, kredit itd.). Manja plaća rezultirat će niskom mirovinom, pa je siromaštvo kodirano cijeli život.
Ne žrtvujte žene40 na oltaru mirovinske reforme
Naveo je i da neće dopustiti da se mirovinska reforma svodi samo na rezanje žena40 te da, smatraju, treba objasniti i nevidljivi rad u kućanstvu. Žene u obitelji rade dosta besplatnog društvenog posla – uz brigu o djeci i kućanstvu, najčešće se brinu i za bolesne i starije osobe -, nerijetko zbog toga nisu u mogućnosti preuzeti dobro plaćen posao (u prosjeku žene imaju manje mirovine od muškaraca).
Još uvijek je društveno očekivanje da žene rade te nevidljive poslove.
Dodao je da se od žena očekuje briga čak i kada je riječ o brizi o daljnjem rođaku. No, prema njegovim riječima, najveći je bezobrazluk društva što sve to očekuje besplatno, iako ti poslovi imaju značajnu društvenu korist, a mogli bi biti i skupo naplaćeni da postoji namjera. Da ne govorimo o tome da ako žena ostane bez posla jer joj je obitelj toliki teret da više ne može ići na posao, ostat će gotovo potpuno bez pomoći i naknade.
Napomenuo je da je nedavno napravljena studija prema kojoj Drugim riječima, njegovateljicama u prosjeku ostaje još pet godina do mirovine, ali u tom razdoblju zbog skrbi više ne mogu raditi, pa su u posljednjim godinama radnog staža potpuno financijski iscrpljene. A ako nemaju pravo na barem nominalnu naknadu za njegu, izgubit će posao i više neće imati radno vrijeme.
Sve u svemu, njihova će mirovina stoga biti niža od onoga što su mogli očekivati na temelju svoje niske plaće. To je i razlog zašto Mária Hercegh kaže da se mirovinska reforma koja je na redu ne može odnositi na eliminaciju žena40, čime se ženama omogućuje raniji odlazak u mirovinu, ili povećanje mirovinskog staža koji je postavljen kao uvjet na 43 godine.
Neka mirovina ostane ženska odluka
Raniji odlazak u mirovinu, tj. za žene40, može se činiti kao dobro rješenje u određenoj životnoj situaciji, može ponuditi put za bijeg onima koji se iz nekog razloga ne mogu zaposliti. No, druga strana medalje je da će oni koji s tim žive imati pravo na nižu mirovinu nego da su u mirovinu otišli sa 65 godina. Međutim, prema Márii Hercegh, žena može odlučiti što je za nju bolje ako nastavi raditi ili ako joj se odredi mirovina, a tu odluku ipak treba dopustiti. S druge strane, rekao je, nije problem što žene mogu ranije u mirovinu, nego što nema fleksibilnosti mirovinskog sustava.
Trenutačno ni muškarci ni žene starije od 40 godina ne dopuštaju fleksibilno umirovljenje (čak i uz uključivanje nekog malusa), iako bi to bilo jako potrebno.
Jer i žene obično imaju propisani rok od 40 godina za one koje su se zaposlile u mladosti (nisu išle na fakultet ili fakultet) i cijelo vrijeme imale prijavljen posao pokriven doprinosima. Kad bi se minimalno vrijeme podiglo na 43 godine, bilo bi još manje ljudi kojima bi žene bile dostupne40, a to, po njemu, nije napredak. Bile bi žene43, ali zašto bi bilo dostupno ženama? Istaknuo je kako se također ne slažu s nefleksibilnošću mirovinskog sustava i činjenicom da muškarci više nemaju mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu.
Uvjeren je i da se mirovinski sustav ne može ispitivati bez gledanja koliko se godina provedenih u dobrom zdravlju uračunava u mirovinski staž. Malo, sve manje i manje, naveo je. Ako ćemo biti u mirovini samo kad nam treba njega, čemu onda ovaj život? Nismo rođeni da radimo, nego da živimo, ljudski, rekao je sindikalni čelnik.
Mirovinska reforma pogađa sve, jer ili ćeš jednog dana biti umirovljenik (u najboljem slučaju ako poživiš), ili već jesi. O mirovinama treba voditi društvenu raspravu i dogovor koji odgovara svima.
Može li EU to provesti?
Ali što će promijeniti svijet? Što će natjerati Mađarice da zarađuju barem koliko i muškarci? Što ih tjera da se izvuku iz siromaštva? Mária Hercegh vjeruje EU direktivi i njezinoj provedbi, koja je, između ostalog, propisala ukidanje diskriminacije u plaćama.
a ako je razlika u plaćama između muškaraca i žena veća od 5 posto, oni moraju nešto poduzeti, pod teretom kontrole. Neke države članice već se bave tim pitanjem, ali čini se da se Mađarska ne žuri uskladiti s direktivom i ratificirati nove propise.
Osim toga, tražila se i transparentnost plaća, što znači da bi se moglo anonimno znati koliko zarađuju ljudi koji rade na istom radnom mjestu. Prema Márii Hercegh, poslodavci skrivaju plaće jer se i sami srame koliko ih malo plaćaju. S druge strane, transparentnost i zabrana diskriminacije u plaćama propisi su kojih se mogu pridržavati sindikati i radnička vijeća. Očekuje da se tvrtka koja daje nešto na sebe neće eksponirati u izlogu pričom da je razlika u plaćama između muškaraca i žena 10-20 posto, nego će ženama dati istu plaću kao i muškarcima. Kratkoročno je optimističan jer su multinacionalne kompanije osjetljive na svoju dobru reputaciju.
Imaju simbol, krnju novčanicu od sto forinti, koja simbolizira koliko žene manje zarađuju.
Smatramo nedopustivim da poslodavci danas pokušavaju sakriti, a i od zaposlenika, koliku plaću isplaćuju, a koliko manje žene moraju preživjeti.
A sindikatu ili radničkom vijeću također je uskraćena mogućnost da anonimno odgovore na pitanja o razlici u plaćama. Osim, naravno, ako nema manjka radne snage, kada je poslodavcu u interesu skrenuti pozornost na to koliko dobro plaća, kako bi što više ljudi otišlo k njemu (vidi npr. multi lanci hrane) . Zašto ne opišete u oglasu za posao koliko plaćaju za posao? upitao je sindikalni čelnik.
