Zaposlenici glavni ekonomist krovne organizacije STTK Patrizio Laina kaže da postoji alternativa smanjenju javne potrošnje: opipljivo smanjenje poreza.
STTK je prije parlamentarnih izbora predložio da se ukupna porezna stopa Finske, odnosno omjer poreznih prihoda i bruto domaćeg proizvoda, održi na razini iz 2022. godine.
Na temelju prognoze Ministarstva financija, koja je u međuvremenu ažurirana, porezna će stopa do 2027. bez novih mjera toliko pasti da bi stabilizacija porezne stope zahtijevala povećanja poreza za najmanje osam milijardi eura godišnje.
Primjerice, u vlastitoj alternativi lijeve su stranke prikazale najviše dvije milijarde eura porezne iznude.
Novine Helsingin sanomat upitao Lainà koje bi poreze bila spremna iznuditi za ukupno do osam milijardi eura.
Kao odgovor, Lainà je sastavila primjeran popis, koji se u cijelosti može pročitati ovdje:
zajam naglašava da nije prezentacija STTK. Kaže da je popis njegov vlastiti nacrt načina na koji bi se porezna stopa u Finskoj mogla stabilizirati.
Na popisu od 8,4 milijarde eura porezne iznude grubo su podijeljene na tvrtke, bogate pojedince, automobilizam te štete za okoliš i zdravlje.
Osim toga, poništio bi smanjenje poreza iz vladinog programa za gotovo milijardu eura.
Glavni ekonomist STTK-a smatra da bi se poslovni sektor, koji je bio podržan tijekom pandemije korone, sada trebao recipročno više “uključiti” u financiranje društva.
On opravdava porezna ograničenja za bogate smanjenjem razlika u bogatstvu.
“S druge strane, primjerice, porezne utjere na nezdrave proizvode i porezne utjere na automobilizam također su usmjerene na ljude s nižim primanjima. Dakle, da, ovdje je namjera uključiti sve”, kaže Lainà.
Po njegovom mišljenju potrebno je postrožiti oporezivanje prometa i zato što se bez novih mjera predviđa značajan pad poreznih prihoda od automobilizma.
Major jedina mjera na Lainàinom popisu je povećanje poreza na dobit poduzeća za dva postotna boda na 22 posto. Na temelju procjene Ministarstva financija računa da će iznuda donijeti porezne prihode od oko milijardu eura na razini 2027. godine.
Poduzetništvo bi također podlijegalo ukidanju porezne olakšice poduzetnika.
Lainà bi oporezivao prihode od dividendi i nekretnina subjekata koji su oslobođeni poreza kao što su zaklade i sindikati.
dugo Lainà porezna olakšica na dividendu za neuvrštene tvrtke, koja je bila predmet političkih kontroverzi, bila bi u potpunosti uklonjena.
Uveo bi i porez na bogatstvo. Zakon ne precizira način provedbe poreza, ali kao primjer moguće mjere poreznih prihoda smatra “porez na milijunaše” koji predstavlja lijeva koalicija.
“Porez na milijunaše” generirao bi oko 600 milijuna eura godišnje, prema izračunu saborske informativne službe. Porez od pola posto odnosio bi se na neto imovinu koja prelazi limit od milijun eura, u što nije uključen vlastiti stan.
Lainà bi ukupno prikupio oko pola milijarde eura pooštravanjem oporezivanja dohotka od kapitala za jedan postotni bod, proširenjem poreza na prijenos na trgovanje vrijednosnim papirima, uklanjanjem zaštite od promjene generacija i ograničavanjem prava na odbitak poreza za financiranje investitora u stanove.
Promet poreza i trošarina Kredit bi se vezao uz indeks. Povećao bi i porez na vozila te proveo “reformu poreza na promet”. Prema njegovim riječima, to bi moglo značiti, primjerice, godišnji porez koji se plaća prema cijeni automobila ili ukidanje izuzeća od plaćanja poreza na automobile za električne automobile.
Povećanje poreza na alkohol i duhan, kao i novi “zdravstveni porez” na šećer, sol i zasićene masti, utjecalo bi na zdravlje.
Ukidanje smanjenja poreza iz vladinog programa značilo bi, među ostalim, ukidanje smanjenja poreza na dohodak od oko pola milijarde eura za osobe s niskim i srednjim primanjima te ukidanje solidarnog smanjenja poreza za osobe s visokim primanjima.
Za mnoge Lainà je uspio pronaći procjenu dobiti za porezne iznude koje je predstavio u dokumentima Ministarstva financija. No, za neke mjere ocjena Ministarstva financija nije dostupna.
Primjerice, procjenu godišnjeg prihoda zdravstvenog poreza od 650 milijuna eura napravila je krovna organizacija socijalnog i zdravstvenog sektora Sosten.
Procjene poreza na financijsku djelatnost financijskog sektora, oporezivanja polica osiguranja i intervencija u kamatnim aranžmanima i desk box kompanijama temelje se na procjenama socijaldemokratske zaklade Kalevi Sorsa.
Očito je da su sve procjene podložne nesigurnostima. Prema Lainàu, svrha njegovog nacrta je prije svega da ilustrira klasu dimenzija.
posuditi ću lista je kritizirana s druge strane jer vjerojatno guši gospodarski rast i potkopava uspjeh tvrtki.
On se već unaprijed brani time da, primjerice, zaoštravanje negativnih poreza teško da će utjecati na gospodarski rast.
Prema Lainàovom mišljenju, povećanje poreza na dobit za dva postotna boda ne bi značajno oslabilo položaj tvrtki.
“Nakon povećanja, porez na dobit bio bi na istoj razini kao u Danskoj i Norveškoj”, kaže.
