O mađarskoj vladi može ovisiti hoće li prihvatiti zakonodavstvo Europske unije o obnovi prirode, piše i .
Europski parlament i Vijeće država članica postigli su preliminarni politički dogovor o prijedlogu prošlog studenog. Prema sporazumu, do 2030. mora se obnoviti 20 posto degradiranih staništa, a do 2050. sva. Dio tresetišta isušenih u poljoprivredne svrhe također treba obnoviti, ali ponovno navodnjavanje je dobrovoljno za poljoprivrednike i pojedinačne zemljoposjednike. Najmanje do 2030. godine zemlje EU moraju preokrenuti i pad broja oprašivača, poput pčela, a zajednički kreiran tekst, koji čeka zakonsku potvrdu, očekuje i poboljšanje različitih pokazatelja pošumljenosti te predviđa sadnju tri milijarde stabala.
O raspravama oko uredbe govori i činjenica da je Europski parlament u lipnju donio svoje stajalište na temelju kojeg se usuglasio s Vijećem. Nakon što su dvije institucije postigle dogovor, kompromisni tekst u veljači – u usporedbi s glasovanjem u lipnju – prošao je relativno glatko u predstavničkom tijelu. Među mađarskim strankama koje su glasale samo je Jobbik rekao ne, ostale, uključujući Fidesz, podržale su tekst. Najveća frakcija EU, Europska pučka stranka desnog centra – kojoj pripada i KDNP – dala je prijedlog. Prema potpredsjedniku Siegfriedu Mureșanu, “postoji bojazan da bi mnoge države članice koristile zakonodavstvo kako bi poljoprivrednicima i šumarima nametnule birokraciju, obveze dubinskog praćenja i izvješćivanja, tvrdeći da ih na to prisiljava EU”. Pozdravio je što prijedlog nije sličan izvornom obliku, što bi bilo “praktički neizvedivo”, već “neka se poljoprivrednici bave poljoprivredom”.
Od sada bi samo Vijeće ministara moralo pristati na tekst, ali prema Euronewsu i WWF Mađarska, to bi moglo ovisiti o mađarskoj vladi. Za potrebnu većinu bilo bi potrebno najmanje 15 zemalja koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU. Euronews doznaje da je lažno glasanje već održano u srijedu na pripremnom sastanku izaslanika zaduženih za EU. Predstavnici Nizozemske, Italije i Švedske prognozirali su ne, a Austrije, Belgije, Finske i Poljske suzdržanost (budući da se i suzdržanost smatra bačenim glasom, ona praktički znači pristojno ne).
Prema podacima Vijeća, omjer stanovništva od 65 posto skočio bi za jedva 1,2 posto. Međutim, 2,1 posto mađarskih zastupnika u vijeću bilo je neodlučno, pa je glasovanje odgođeno do petka kako bi im se dalo vremena. Prema Euronewsu, mađarski diplomat rekao je da je stvar “u političkom razmatranju” i da će se “odluka donijeti u Budimpešti”. U priopćenju WWF-a Mađarske izravno se navodi da se vlada “promijenila iz pristaša u protivnike, dovodeći budućnost inicijative u opasnost”, iako je “do sada dosljedno podržavala tekst uredbe stvoren kompromisima”.
Ravnateljica organizacije Katalin Sipos nazvala je razvoj događaja “teško razumljivim”, budući da je “u našoj zemlji u tijeku nekoliko mjera koje su u potpunosti u skladu s ciljevima obnove prirode. Razvoj upravljanja vodama velikih razmjera otvara vrata plavoj i zelenoj infrastrukturi, zadržavanje površinskih voda u krajoliku postaje sve važnije s poljoprivredne točke gledišta, a u tijeku je i program pošumljavanja zemlje.” Prema Gergő Halmosu, voditelju Mađarske ornitološke i udruge za zaštitu prirode, “stručnjaci već dugo znaju da su zaštita i sadnja šuma, obnova močvara i očuvanje travnjaka jedno od najučinkovitijih i najjeftinijih sredstava protiv ekstremne vremenske pojave uzrokovane klimatskim promjenama”.
Vijeće EU-a sljedeći će se sastanak sastati s ministrima zaštite prirode i državnim tajnicima u ponedjeljak. Prema njegovim riječima, finalno glasovanje ovdje će biti održano nakon pripremnog sastanka veleposlanika u petak. Stranica zna da iza zatvorenih vrata protiv prijedloga lobiraju i Belgijci, koji su uzastopni predsjednici Vijeća. Diplomati koji su anonimno razgovarali s Euractivom priznali su nevoljkost država članica.
Europski parlament bit će ponovno izabran u lipnju, nakon čega bi zaustavljeni zakon mogao čak pasti.
Ministarstvo energetike, čiji je pravni prednik Mađarska, pitali smo za mađarsko stajalište na posljednjoj sjednici Vijeća za zaštitu prirode, a ako odgovore, dopunit ćemo naš članak.
