BRUXELLES — Europska komisija želi spriječiti Rusiju da koristi poljoprivredne proizvode kao alat za pustoš na tržištu EU-a i namjerava uvesti carine na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije.
Carine također imaju za cilj uskratiti Rusiji prihod, jer će učinkovito suzbiti izvoz u EU, rekla je Komisija.
Uvoz žitarica, sjemenki uljarica i njihovih proizvoda iz Rusije i njezinog saveznika Bjelorusije iznosi samo oko 1% ukupne veličine tržišta EU-a, a najveći dio čine domaći dobavljači.
Ali s ljutitim poljoprivrednicima koji su već zabrinuti povećanjem jeftinog ukrajinskog uvoza, EU se boji da će Rusija biti ohrabrena da iskoristi napetu situaciju za daljnju destabilizaciju bloka od 27 zemalja.
“Ovaj manjak u opskrbi djelomično će se popuniti domaćom proizvodnjom u EU-u i stoga će koristiti poljoprivrednicima iz EU-a koji će moći prodavati u EU-u”, rekla je Komisija. “Osim toga, očekuje se da će se manjak djelomično popuniti uvozom iz trećih zemalja koje tradicionalno opskrbljuju tržište EU-a kao što su SAD, Brazil, Ukrajina, Srbija ili Argentina.”
Uvoz žitarica, sjemenki uljarica i njihovih proizvoda iz Rusije u EU, uključujući pšenicu, kukuruz i suncokretovu sačmu, iznosio je 4,2 milijuna metričkih tona u 2023., u vrijednosti od 1,3 milijarde eura. Za usporedbu, dobavljači iz EU-a daju 300 milijuna metričkih tona godišnje.
Carine su osmišljene tako da budu dovoljno visoke da obeshrabre ruski uvoz. Prema planu Europske komisije, koji se može brzo usvojiti jer zahtijeva samo oko dvije trećine zemalja članica da se slože, carine će ili doseći 95 eura po metričkoj toni ili će povećati cijene za najmanje 50%.
Osim toga, Rusija i Bjelorusija također više neće imati pristup nijednoj kvoti WTO-a EU-a za žitarice koje nude bolji carinski tretman za neke proizvode.
“Predlažemo uvođenje carina na ovaj ruski uvoz kako bismo ublažili rastući rizik za naša tržišta i naše poljoprivrednike”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Oni će smanjiti sposobnost Rusije da iskorištava EU za dobrobit njezinog ratnog stroja. I održavamo našu predanost očuvanju globalne sigurnosti hrane, posebno za zemlje u razvoju.”
U znak podrške Ukrajini u ratu protiv Rusije, EU je uvela nekoliko krugova sankcija Moskvi. Mjere su bile usmjerene na energetski sektor, banke, najveću svjetsku kompaniju za iskopavanje dijamanata i druga poduzeća te su ruskim dužnosnicima podvrgnute zamrzavanju imovine i zabrani putovanja.
Svjetske cijene hrane dosegnule su rekordnu razinu kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu u kombinaciji s drugim čimbenicima, ali su od tada pale s rekordno visokih cijena u 2022.
Iako EU nije zabranila izvoz ruske hrane ili gnojiva u zemlje koje nisu članice EU kao dio svojih paketa sankcija, Moskva je okrivila EU za globalnu nestašicu hrane.
Dužnosnici EU rekli su da carine na rusko žito neće utjecati na trgovinu s trećim zemljama te da će tranzit kroz EU ostati nesmetan.
“Predložene tarife stoga neće utjecati na globalnu sigurnost hrane, osobito za zemlje u razvoju”, rekla je Komisija EU-a. “Naprotiv, očekuje se da će stvoriti poticaj za Rusiju da izvozi na odredišna tržišta izvan EU, uključujući zemlje u razvoju.”
