Uloga medija u otpornim demokracijama organizirao je u ponedjeljak tribinu u rezidenciji njemačkog veleposlanstva. Od dvojice pozvanih Zoltán Szalai glavnog urednika Mandinera, generalnog direktora Mathias Corvinus Collegiuma koji je “pojačan” stotinama milijardi.
Szalai je analizirao medijsku situaciju u Mađarskoj i Njemačkoj, te govorio o tome da budućnost u tiskanim medijima nemaju dnevne novine, već npr. mjesečnici ili dvomjesečniki te tematski listovi. Prema njegovim riječima, produkcija vijesti i primat vijesti više neće biti važni, nego će se cijeniti prezentacija i komentiranje vijesti. “Tko je postao trener Bayern Münchena” neće biti važno, jer će svi to gotovo odmah spomenuti. Pitanje je kako će se vijest protumačiti. Recimo, hoće li novi trener biti dobar trener Bayerna, objasnio je glavni urednik Mandinera.
Naravno, najveću raspravu na tribini izazvala su politička i medijska pitanja. S tim u vezi, vrijedi podsjetiti da je, prema izvješću iz svibnja prošle godine, Mađarska napredovala za trinaest mjesta na svjetskoj ljestvici slobode medija međunarodne novinarske organizacije Reporteri bez granica (RSF). To znači da se naša zemlja sa 85. mjesta ostvarenog 2022. godine popela na 72. mjesto prošle godine. Za Mađarsku kažu da Viktor Orban Premijer – kojeg RSF smatra “grabežljivcem slobode medija” – izgradio je medijsko carstvo čiji članovi slijede upute njegove stranke. Prema RSF-u, mađarski neovisni mediji imaju značajne pozicije na tržištu, ali su izloženi “političkom, gospodarskom i regulatornom pritisku”.
O tome je na skupu govorio dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Stephan Löwenstein koji je razgovoru govorio iz publike. Prema njegovim riječima, sloboda tiska u Mađarskoj funkcionira u smislu da se novinari ne zatvaraju zbog iznošenja mišljenja, nego
Sve je to rečeno u vezi s činjenicom da je Szalai dokazao da je mađarsko medijsko tržište uravnoteženo, pa čak i da je oporba u nekim segmentima u prednosti u odnosu na provladine novine.
Nakon govorničke rasprave, neravnotežu na medijskom tržištu, posebice radijskom, iznio je klupski radio Julia čeka. Péter Magyari postavio je Szalaiju pitanje u ime Válasz Online. Istražio je kako je moguće da se na glavnoj stranici Mandinera trenutno vode dvije velike reklamne kampanje: jedna potiče sudjelovanje u vladinim programima 15. ožujka (u praksi poziva ljude na Orbánov govor ispred Nacionalnog muzeja), a druga kampanja je za državnu energetsku kompaniju MVM. Magyari je sve to pitao u vezi s činjenicom da je Szalai ranije govorio o mađarskom tisku devedesetih da je bio pod kontrolom bivših komunista, dok je značajan dio medija bio u vlasništvu zapadnih kapitalista. Szalai, s druge strane, nije vidio vezu između te dvije stvari.
Drugi gost večeri došao je iz Njemačke, Jennifer Wilton, glavni urednik dnevnih novina Die Welt. Na tribini se nekoliko desničarskih komentatora usprotivilo serviranju vijesti o Mađarskoj u Njemačkoj. Govorili su i o usponu krajnje desne, radikalne Alternative za Njemačku (AfD), u kojoj su doveli u pitanje ulogu tiska. Na to je Wilton rekao:
Njemački novinari ne žele utjecati na politiku, ne bi trebali odgovarati za razvoj političkih procesa.
Time se pokazalo i temeljnu razliku između stavova mađarskih suradnika i njemačkog glavnog urednika te kako oni tumače konzervativno stajalište u dvjema zemljama.
Wiltona je praktički pokušao pozvati na odgovornost jedan od suradnika, direktor vanjskih poslova Instituta Nézőpont, Mihály Rosonczy-Kovács. Pitao je koliko je puta njemački tisak pozitivno izvijestio o vladi Viktora Orbana. Naravno, Wilton nije mogao odgovoriti u ime cjelokupnog njemačkog tiska. Pokušao je skrenuti pozornost da ako netko vidi nešto negativno, ne može to pozitivno prijaviti, ali očito nije uvjerio Rosonczy-Kovács koja je ponovno postavila pitanje. Na kraju, tribinu je moderirao bivši mađarski veleposlanik u Njemačkoj, bivši ravnatelj Književnog muzeja Petőfi Gergely Prőhle zaključio je kako da je Viktor Orbán među njima, možda mu ne bi toliko smetale negativne vijesti, jer je za jednog političara također uspjeh ako svoju poruku uspije prenijeti u svijet, a mađarski premijer nedvojbeno je u tome uspio – možemo dodati.
Wilton je također govorio o tome kako misli da je opstanak časopisa i časopisa dugoročno održiv u tiskanom tisku, ali je uvjeren da njegov vlastiti list može stvoriti održiv poslovni model u teškom gospodarskom okruženju. Zato ne očekuje potporu države, primjerice, za rad Die Welta – odgovorio je na jedno od pitanja iz publike.
Tijekom razgovora opširno se govorilo o izazovima koje nosi umjetna inteligencija. Wilton je rekao da primarno pri radu web stranice postoje funkcije koje se mogu zamijeniti AI aplikacijama. Postoje pripremne aktivnosti i mehanički postupci pri postavljanju monotonog toka vijesti, koji mogu zamijeniti dosadnu, monotonu aktivnost.
Istodobno, internetsko izdanje lista objavljuje zasebne članke i informativne materijale o tome kako se koristi umjetna inteligencija. Nipošto za pisanje neovisnih članaka – sav materijal pregledavaju, uređuju i pišu ljudi – ali u slučaju sportskih vijesti i vijesti s burze, podaci su već djelomično organizirani i prikupljeni uz pomoć umjetne inteligencije. Komentare pokušavaju “provjeriti” i pomoću umjetne inteligencije, no ni tu korištenje softvera nije isključivo, ljudi odlučuju, a oni u konačnici pregledavaju komentare.
S tim u vezi Prőhle je rekao da
Bivšeg veleposlanika, koji je trenutno ravnatelj Instituta za strateške studije Državnog sveučilišta za javnu službu, zanimalo je kako su na to reagirali mađarski Mandiner i Die Welt. I ovdje je odgovor prije dao Wilton: sve se više stavlja naglasak na video i audio nastupe i online prijenose.
Trend koji spominje Prőhle, smanjenje spremnosti za čitanje na oko 50 posto, može se jasno vidjeti iu najnovijim trendovima potrošnje medija u Njemačkoj. Dostupna je na internetu, primjerice, od stručnog tima KB&B – Family Marketing Experts Ingo Kessler članak iz listopada prošle godine. Prema njihovim riječima, korištenje medija u Njemačkoj je u blagom padu u odnosu na vrijeme epidemije koronavirusa. Ipak, ostao je na višoj razini nego prije pandemije. (Ovdje su stručnjaci mjerili prosječno vrijeme provedeno u korištenju medija.) Prema Kessleru, sadržaj pokretnih slika još uvijek dominira tržištem, s udjelom od 89 posto. Slijedi radio s 80 posto i tekstualni sadržaj s 58 posto. “Potrošnja” uređenog tekstualnog sadržaja tako je smanjena za 5 posto. Stagnacija je tipičnija u području digitalnih videa. Javni mediji i dalje igraju važnu ulogu u formiranju političkog mišljenja. Doseg “linearnih” tj. tradicionalnih TV i radio postaja ostao je stabilan. Dvije trećine njemačkog stanovništva još uvijek svaki dan gleda tradicionalne TV kanale.
