Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u srijedu da će države članice razgovarati o dogovoru o povećanju potpore Ukrajini na predvidljiviji način kako bi Rusiji poslale poruku da ne može dobiti rat, javlja Reuters. Saveznici žele sastaviti plan za obranu pomoći Kijevu ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću nakon izbora u studenom. No konsenzus među 32 članice NATO-a čini se malo vjerojatnim s obzirom na to da je Mađarska skeptična, tvrdeći da ne želi da političko-vojni savez postane ofenzivan.
Jens Stoltenberg i Peter SzijjartoFoto: Geert vanden Wijngaert / AP / Profimedia
Na početku summita NATO-a u Bruxellesu, Stoltenberg je rekao novinarima da Ukrajini treba više novca od NATO-a tijekom nekoliko godina.
Međutim, odbio je komentirati mogući fond za spašavanje Ukrajine od 100 milijardi eura.
Šef NATO-a: Moramo promijeniti dinamiku podrške
Ministri vanjskih poslova NATO-a sastali su se u Bruxellesu kako bi razgovarali o tome kako vojnu potporu Ukrajini učiniti dugoročnom, uključujući prijedlog za fond od 100 milijardi eura tijekom pet godina i plan koji se smatra načinom da se “osigura” pomoć Kijevu u suočavanju s Trumpom .
Prijedlozi glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga dali bi savezu izravniju ulogu u koordinaciji opskrbe Ukrajine oružjem, streljivom i opremom u borbi protiv ruske invazije, kažu diplomati.
“Moramo promijeniti dinamiku naše potpore”, naglasio je Stoltenberg prije sastanka u Bruxellesu.
“Moramo dugoročno osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini, tako da se manje oslanjamo na dobrovoljne doprinose, a više na obveze prema NATO-u. Manje na kratkoročnim ugovorima, a više na višegodišnjim obvezama.”
Odbio je potvrditi razine financiranja i rekao da je cilj da se odluka donese na summitu NATO-a u Washingtonu u srpnju, kojim će se obilježiti 75. godišnjica saveza.
“Anti-Trump” štit
Prema planovima, NATO bi preuzeo neke poslove koordinacije od koalicije predvođene SAD-om poznate kao Ramstein grupa, što je djelomično namijenjeno zaštiti od bilo kakvog smanjenja potpore SAD-a ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, izjavili su diplomati.
Do sada se NATO kao organizacija fokusirao na nesmrtonosnu pomoć Ukrajini, strahujući da bi izravnija uloga mogla izazvati eskalaciju napetosti s Rusijom. Saveznici su isporučili milijarde dolara u naoružanju na bilateralnoj osnovi.
Diplomati su rekli da unutar NATO-a raste mišljenje da je došlo vrijeme da Ukrajina dobije dugoročnu vojnu pomoć i da je NATO u najboljoj poziciji da to učini.
Ali dužnosnici NATO-a kažu da nije jasno hoće li 100 milijardi eura biti prihvaćeno ili kako će se to financirati. Odluke NATO-a zahtijevaju konsenzus među njegove 32 članice.
Njemačka kaže da je to ‘ispravna i važna’ odluka
Po dolasku na pregovore, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock opisala je prijedlog kao “ispravan i važan”, rekavši da bi pomoć Ukrajini trebala biti isplaćena kroz “pouzdane i dugoročne strukture”.
Latvijski ministar vanjskih poslova Krisjanis Karins također je pozdravio prijedlog fonda od 100 milijardi eura, sugerirajući da bi doprinosi mogli biti postotak BDP-a svake članice.
No, kao znak da odluka neće biti laka, Mađarska je pokazala znakove skepticizma prema barem nekim elementima Stoltenbergova prijedloga.
Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto čvrsto je izjavio da “Mađarska neće podržati nijedan prijedlog NATO-a koji bi mogao približiti savez ratu ili ga promijeniti iz obrambene u ofenzivnu koaliciju”, rekao je vladin glasnogovornik Zoltan Kovacs na X.
Belgijski ministar vanjskih poslova Hadja Lahbib rekao je da će ministri razgovarati o izvedivosti Stoltenbergova prijedloga i doprinosu koji svaki može dati.
Američki državni tajnik Antony Blinken, koji će prisustvovati sastanku, rekao je u utorak u Parizu da NATO razmatra mjere koje bi mogle poslužiti kao “neophodan most” za pridruživanje Ukrajine savezu.
NATO je rekao da Ukrajina ne može ući dok je u ratu s Rusijom, ali da će kad tad postati članica.
NATO se vratio mentalitetu hladnog rata, kaže Rusija
Rusija je u srijedu rekla da se NATO vratio mentalitetu hladnog rata, budući da savez u četvrtak puni 75 godina.
“Danas se u odnosima s Rusijom blok vratio na mentalitet hladnog rata”, rekla je novinarima glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.
Rekla je da NATO-u nije mjesto u “multipolarnom svijetu” za koji Moskva kaže da ga želi izgraditi kako bi okončala američku dominaciju, ali da on ostaje u fokusu Rusije.
Predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je ono što je nazvao svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini 2022. s navedenim ciljem sprječavanja širenja NATO-a u blizini Rusije. Ali rat je doveo do jačanja saveza koji se pristupanjem proširio na 32 članice Finske i Švedske.
Zapadne vlade kažu da pomažu Ukrajini u borbi za opstanak suočenoj s ruskom invazijom. Zaharova je rekla da je povijest NATO-a “puna agresivnih avantura koje su donijele ratove i razaranje mnogim nacijama” i da njegova obljetnica u četvrtak nije razlog za slavlje.
