HAVANA — Alejandro Fonseca je nekoliko sati stajao u redu ispred banke u Havani nadajući se da će podići kubanske pezose s bankomata, ali kada je skoro došao red na njega, nestalo je gotovine.
Ljutito je skočio na svoj električni tricikl i prešao nekoliko kilometara do druge poslovnice gdje je napokon uspio podići nešto novca nakon što je izgubio cijelo jutro.
“Ne bi trebalo biti tako teško doći do novca koji zaradite radeći”, rekao je 23-godišnji Fonseca za Associated Press u nedavnom intervjuu.
Fonseca je jedan od sve većeg broja frustriranih Kubanaca koji se moraju uhvatiti u koštac s još jednom preprekom dok se snalaze u ionako kompliciranom monetarnom sustavu otoka — nedostatkom gotovine.
Dugi redovi ispred banaka i bankomata u glavnom gradu Havani i šire počinju se stvarati rano tijekom dana jer ljudi traže gotovinu za rutinske transakcije poput kupnje hrane i drugih osnovnih stvari.
Stručnjaci kažu da postoji nekoliko razloga iza nestašice, a svi su nekako povezani s dubokom gospodarskom krizom na Kubi, jednom od najgorih u desetljećima.
Omar Everleny Pérez, kubanski ekonomist i sveučilišni profesor, kaže da su glavni krivci sve veći fiskalni deficit vlade, nepostojanje novčanica s denominacijom većom od 1000 kubanskih pezosa (oko 3 dolara na paralelnom tržištu), tvrdoglavo visoka inflacija i nepovrat novca gotovina bankama.
“Novca ima, da, ali ne u bankama”, rekao je Pérez, dodajući da većinu gotovine ne drže zaposlenici, već poduzetnici i vlasnici malih i srednjih poduzeća za koje je vjerojatnije da će naplatiti gotovine iz komercijalnih transakcija, ali nerado vraćaju novac bankama.
To je, kaže Pérez, ili zato što ne vjeruju lokalnim bankama ili jednostavno zato što trebaju kubanske pezose za pretvaranje u stranu valutu.
Većina poduzetnika i vlasnika malih tvrtki na Kubi moraju uvoziti gotovo sve što prodaju ili plaćaju u stranoj valuti za zalihe potrebne za vođenje svog poslovanja. Kao posljedica toga, mnogi na kraju gomilaju kubanske pezose kako bi ih kasnije promijenili u stranu valutu na neformalnom tržištu.
Pretvaranje tih kubanskih pezosa u druge valute predstavlja još jedan izazov, budući da na otoku postoji nekoliko vrlo fluktuirajućih tečajeva.
Na primjer, službeni tečaj koji koriste vladine industrije i agencije je 24 pezosa za američki dolar, dok je za pojedince tečaj 120 pezosa za dolar. Međutim, dolar može doseći i do 350 kubanskih pezosa na neformalnom tržištu.
Pérez napominje da je 2018. 50% gotovine u optjecaju bilo u rukama kubanskog stanovništva, a druga polovica u bankama na karipskom otoku. Ali u 2022., posljednjoj godini za koju su informacije dostupne, 70% gotovine bilo je u novčanicima pojedinaca.
Kubanske monetarne vlasti nisu odmah odgovorile na AP-ov zahtjev za komentar.
Nedostatak gotovine dolazi dok se Kubanci bore sa složenim monetarnim sustavom u kojem cirkulira nekoliko valuta, uključujući virtualnu valutu, MLC, koja je stvorena 2019.
Zatim je 2023. vlada najavila nekoliko mjera usmjerenih na promicanje “bezgotovinskog društva”, čime je upotreba kreditnih kartica postala obvezna za plaćanje nekih transakcija – uključujući kupnju hrane, goriva i drugih osnovnih dobara – ali ih mnoge tvrtke jednostavno odbijaju prihvatiti .
Ono što pogoršava stvari je uporno visoka inflacija, što znači da je za kupnju proizvoda potrebno sve više fizičkih računa.
Prema službenim podacima, inflacija je iznosila 77% 2021., a zatim je pala na 31% 2023. Ali za prosječnog Kubanca, službene brojke jedva odražavaju stvarnost njihovih života, budući da tržišna inflacija može doseći i do tri znamenke na neformalnom tržište. Primjerice, kutija jaja, koja se 2019. godine prodavala za 300 kubanskih pezosa, ovih se dana prodaje za oko 3100 pezosa.
Mjesečna plaća kubanskih državnih radnika kreće se između 5.000 i 7.000 kubanskih pezosa (između 14 i 20 dolara na paralelnom tržištu).
“Živjeti u gospodarstvu koje, osim što ima nekoliko valuta, ima nekoliko tečajeva i troznamenkastu inflaciju, prilično je komplicirano”, rekao je Pavel Vidal, stručnjak za Kubu i profesor na kolumbijskom Sveučilištu Javeriana u Cali.
___
Andrea Rodríguez na X: www.twitter.com/ARodriguezAP
___
Pratite AP-ovo izvještavanje o Latinskoj Americi i Karibima na
