Opće je prihvaćeno da očekivani životni vijek ovisi o razini tjelesne aktivnosti i prehrani.
Stručnjaci ne osporavaju ovu tvrdnju, ali podsjećaju na postojanje drugih jednako važnih čimbenika dugovječnosti.
Primjeri uključuju genetiku i razinu razvoja medicine u regiji stanovanja.
Osim toga, postoje neočekivane okolnosti koje mogu odrediti koliko dugo će osoba živjeti.
Znanstvenici iz Austrije došli su do zaključka da obrazovanje može pridonijeti produljenju života, prenosi znanstveni portal ScienceDirect.
U sklopu istraživanja stručnjaci su analizirali pokazatelje očekivanog životnog vijeka i razine obrazovanja u nekoliko desetaka europskih zemalja.
Kao rezultat, pronađena je veza između dugovječnosti i razine obrazovanja.
Pokazalo se da u regijama s nejednakim pristupom sveučilišnom obrazovanju postoje ozbiljne razlike u očekivanom životnom vijeku: razlika u ovom pokazatelju među skupinama stanovništva može biti i više od 10 godina.
Prema istraživačima, ljudi s visokim obrazovanjem imaju veću vjerojatnost da postanu stogodišnjaci.