Zagađenje zraka može utjecati na ljudsko zdravlje na različite načine, a istraživanja pokazuju da postoji veza između onečišćenja i tuberkuloze, poveznica koja može povećati rizik od tuberkuloze kroz nekoliko mehanizama, prema istraživanju koje su proveli Institut za pneumoftiziologiju Marius Nasta i Centar za analizu integriranog i teritorijalnog upravljanja Geografskog fakulteta Sveučilišta u Bukureštu, pokrenut povodom Svjetskog dana tuberkuloze.
OnečišćenjeFoto: Budi Setiawan / Alamy / Alamy / Profimedia
Tuberkuloza je infekcija koja može izazvati lezije u cijelom tijelu, ali ima tropizam za plućnu lokalizaciju kao rezultat načina prijenosa. Poznata je veza između infekcije izazvane Kochovim bacilom i socio-ekonomskog stanja nekih bolesnika, ali, s druge strane, postoje individualni čimbenici rizika koji predisponiraju kontaktu s infekcijom.
Međutim, važno je procijeniti utjecaj dodatnih čimbenika rizika koji mogu uzrokovati povećanje broja slučajeva tuberkuloze. U tom kontekstu, istraživanje koje su proveli Institut za pneumoftiziologiju Marius Nasta i Centar za integriranu analizu i teritorijalno upravljanje Geografskog fakulteta Sveučilišta u Bukureštu istaknulo je da onečišćenje može biti dodatni faktor rizika u kontaktu s tuberkulozom za stanovništvo. koji žive u zagađenim područjima.
Onečišćenje zraka može utjecati na ljudsko zdravlje na različite načine, a istraživanja pokazuju da postoji veza između onečišćenja i tuberkuloze, koja može povećati rizik od tuberkuloze kroz nekoliko mehanizama:
- Smanjeni imunitet zbog izloženosti zagađivačima kao što su sitne čestice (PM2,5), dušikovi oksidi i druge toksične tvari, koje mogu oslabiti tijelo, čineći ga osjetljivijim na infekcije, uključujući tuberkulozu;
- Pogoršanje već postojećih stanja kao što su astma ili kronični bronhitis, što osobu može učiniti osjetljivijom na tuberkulozu;
- Moguća smetnja u učinkovitosti liječenja: Osobe s dijagnozom tuberkuloze moraju slijediti strogi režim liječenja, koji često uključuje dugotrajnu upotrebu lijekova. Onečišćenje može utjecati na učinkovitost liječenja, ometajući apsorpciju lijekova u tijelu ili povećavajući rizik od komplikacija.
Karta učestalosti emisija čestica PM 2,5 i vrijednosti zabilježenih u Rumunjskoj između 2015.-2022.:
Gornja karta prikazuje geografski raspored područja s povišenim vrijednostima PM 2,5 (čestice materije od 2,5 mikrona). Ova karta je superponirana s kartom incidencije tuberkuloze u Rumunjskoj, izračunatom za svaku teritorijalnu administrativnu jedinicu. Usporedna procjena dviju karata prostorne distribucije tuberkuloze i čestica PM 2,5 otkriva tri različita područja na području Rumunjske. S jedne strane, govorimo o čistim područjima gdje rizik od tuberkuloze nije u korelaciji s razinom zagađivača, ili područjima gdje je, iako je onečišćenje PM 2,5 povećano, broj slučajeva tuberkuloze ispod nacionalne razine incidencije, što je moguće objasniti po gustoći naseljenosti u tim regijama.
Karta preklapanja županija s najviše slučajeva tuberkuloze u odnosu na županije koje su zabilježile najveće emisije PM 2.5:
Gornja karta ističe dva područja s visokim rizikom od zaraze tuberkulozom koja se preklapaju s dva zemljopisna teritorija s visokim zagađenjem, kao i učestalošću tuberkuloze koja se nalaze u južnom dijelu Rumunjske iu istočnom dijelu. Procjena rizika od zaraze tuberkulozom iz perspektive kvalitete zraka, a ne samo predisponirajućih čimbenika vezanih uz socioekonomske uvjete, stvara drugačiji pogled na potrebe koje zdravstvene politike moraju usvojiti, a posebno istraživanje ističe potrebu za dodatnim mjerama koje objektima administrativna područja ih moraju provoditi radi poboljšanja zdravlja stanovništva.
Očito je da infekcija tuberkulozom uvažava poznate obrasce rizika, a to su društveni uvjeti, nizak životni standard, stupanj kontrole kroz zdravstvene politike, ali analiza na najočitiji način dovodi u pitanje odnos zraka onečišćenog PM 2, 5 ima to s TB infekcijom, aspekt koji su također istaknule druge studije koje utvrđuju ulogu PM 2,5 kao bitnu, ali uz druge društvene i okolišne čimbenike.
„Ključno je pojačati napore u prevenciji i kontroli tuberkuloze, uključujući poboljšanje pristupa dijagnozi i liječenju, educiranje zajednice i promicanje higijene i zdravih životnih praksi. Baveći se i uzrocima onečišćenja i čimbenicima rizika za tuberkulozu, možemo se nadati da ćemo smanjiti učestalost bolesti i zaštititi javno zdravlje. Ove mjere moraju biti usmjerene na smanjenje emisija onečišćujućih tvari, promicanje čiste i obnovljive energije, s ciljem poboljšanja kvalitete zraka u urbanim područjima”, rekla je voditeljica radova dr. Beatrice Mahler, voditeljica Instituta za pneumoftiziologiju Marius Nasta.
Cjelovite podatke objavljene studije možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1029/2023GH000972.
