Vlada radi na utvrđivanju procjena Ekonomsko-financijskog dokumenta s ciljem da se utvrdi na Vijeću ministara oko 10. travnja. Zaustavljanje remisije u radni status od sutra, 4. travnja, je prozor koji zatvara maksimalne troškove odbitka, omogućujući da se naprave točnije procjene u smislu utjecaja na račune.
U međuvremenu, ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti jutros bi trebao saslušati zajedničke proračunske komisije Komore i Senata o reformi financijskog planiranja i proračunskih procedura u skladu s novim europskim pravilima gospodarskog upravljanja. Što se tiče utjecaja revizije Pakta o stabilnosti i rastu, sve se odgađa do nakon europskih izbora u lipnju. Ishod ankete zapravo će preoblikovati provjere i ravnoteže u Europi između jastrebova i golubova financijskog oporavka, utječući na konačnu ocjenu nacionalnih planova oporavka i aktiviranje olakotnih čimbenika.
U međuvremenu, vlada, nakon što sezona odbitaka od 110% završi, cilja na provedbu Pnrr-a i na domaću i inozemnu potražnju za podršku BDP-u, ‘potpomognuta’ padom inflacije i očekivanim popuštanjem ECB-a monetarno pooštravanje koje će obiteljima i poduzećima olakšati pristup kreditima, kao i smanjenje troškova refinanciranja duga za državu. Međutim, i dalje ostaju nepovoljni vjetrovi, zbog stalnih geopolitičkih napetosti, od Ukrajine do Bliskog istoka.
U Def-u bi BDP za 2024. bio postavljen na 1%, smanjen za dva decimalna zareza u usporedbi s Nadef-om (+1,2%), ali bi i dalje bio veći u usporedbi s +0,9% u 2023. Vlada namjerava zadržati deficit i dug pod kontrolom, unatoč riziku da će se teret superbonusa, trenutno gotovo 140 mlrd., povećati. Procjena deficita u okviru politike Nadef bila je 4,3% u 2024.; onaj duga na 140,1% BDP-a u 2024.; na 139,9% u 2025. i 139,6% u 2026.
Što se tiče javnih financija, čeka se i objava podataka Eurostata za 2023. koji bi mogli potvrditi ili revidirati Istatovu procjenu deficita od 7,2%. Proljetni izgledi Komisije EU stići će u svibnju s povezanim komentarima o pojedinim zemljama, uključujući Italiju. Konačno, do lipnja, ali taj rok nije obvezujući, očekuje se pravorijek Europskog statističkog ureda o klasifikaciji građevinskih bonusa za 2024., odnosno treba li ih sve uračunati u godinu u kojoj su izdaci nastali kao što se već dogodilo za 2023. ili ih, ako je moguće, rasporedite na nekoliko godina. Podrazumijeva se da bi, nakon što isteknu iznimke od ograničenja iz Maastrichta, druga opcija bila poželjna za vladu.
