Talijanski računi su pod kontrolom, ali krajnji dio superbonusa riskira da ugrozi procjene javnih financija. Naslijeđe iz prošlosti, građevinski zajam od 110%, koliko znamo, mogao bi utjecati na deficit 2023. više od očekivanog, podižući letvicu čak i više od najnovije Istatove prognoze od 7,2%. Zasad su to hipoteze i simulacije, s obzirom da će službene procjene stići tek s Ekonomsko-financijskim dokumentom koji bi Vlada trebala potvrditi oko 10. travnja.
Ali proljetni kalendar uključuje i druge važne datume za proračun: zapravo, 22. travnja Eurostat će morati priopćiti podatke o javnim računima za 2023., dok će u svibnju Europska komisija objaviti svoje izglede. Konačno, do lipnja se očekuje presuda Europskog ureda za statistiku o klasifikaciji građevinskih bonusa za 2024. na temelju novih kvantitativnih dokaza, koja će reći treba li ih sve obračunati u godini u kojoj su izdaci nastali ( kao što se već dogodilo za 2023.) ili ih je moguće rasporediti na nekoliko godina. Ključni korak, jer ako su iznimke od ograničenja iz Maastrichta još uvijek važeće 2023., one će stoga isteći 2024., bez reforme Pakta, druga bi opcija bila poželjna za vladu.
U međuvremenu, ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti, s obzirom na Def, govorio je posljednjih dana o rastu od 1% u usporedbi s 1,2% naznačenim u Nadefu prošle jeseni. Na talijansko gospodarstvo utječu više vanjske nego unutarnje varijable, kao rezultat dugog vala njemačke recesije prošle godine i geopolitičke krize od Bliskog istoka, pogoršane krizom u Crvenom moru, do Ukrajine.
Prognoza BDP-a za 2024. od 1% optimističnija je od onih glavnih nacionalnih i međunarodnih institucija: Banka Italije zapravo je procijenila +0,6%; Europska komisija i Monetarni fond +0,7%. Međutim, i ove će godine Italija proći bolje od Njemačke koja će se za Bruxelles zaustaviti na +0,3%, nakon kontrakcije 2023. (-0,3%).
Vladine će procjene kao i obično karakterizirati oprez i realizam, potvrđujući želju da se računi drže pod kontrolom unatoč super bonus rudniku koji će u svakom slučaju nestati. Pristup koji se isplatio u smislu povjerenja tržišta i investitora uz potvrdu rejtinga međunarodnih agencija i rasprodaju talijanskih državnih obveznica.
Procjena deficita za 2024. ne bi se trebala mnogo razlikovati od 4,3% očekivanih u programskom okviru Nadef prošle jeseni; a kod duga se želi potvrditi trend stabilizacije pa laganog pada. U Nadefu je procijenjen na 140,1% BDP-a u 2024., 139,9% u 2025. i 139,6% u 2026. Doprinos ukroćenju računa trebao bi doći od ubrzanja postupaka Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i od očekivanog ublažavanje kamatnih stopa od strane ECB-a u drugoj polovici godine što bi dalo novi poticaj rastu.
