Rumunjska ima tržište privatnih medicinskih usluga vrlo, vrlo slično poljskom, primjerice. Svaki pretplatnik dolazi liječniku najmanje šest puta godišnje, što znači puno češće nego što osoba bez pretplate posjećuje liječnika”, kaže Matthew Strassberg, partner fonda Mid Europa koji kontrolira u razgovoru za HotNews.ro ” Regina Maria” medicinske mreže.
Matthew Strassberg i Faddy ChreihFotografija: Queen Mary
Matthew Strassberg je bivši bankar koji je radio u New Yorku, u obiteljskom uredu. Nakon što je utemeljitelj tog posla umro, vratio se u London, pridruživši se MidEuropi prije 22 godine. “Prvu investiciju u zdravstvo napravio sam 2007. godine. I prošlo je jako dobro – možda je to bila početnička sreća, ne znam. Ali počeli smo sve više ulagati u zdravstvene usluge, a Regina Maria je jedna od njih”, kaže eel u razgovoru za HotNews.ro
Osim u mrežu Regina Maria, MidEuropa ulaže iu druge sektore. “Ulažemo u maloprodaju, ulažemo u logistiku, transport, ulažemo u poslovne usluge, tehnologiju. U osnovi, pokrivamo više sektora od kojih je zdravstvena skrb vjerojatno četvrtina do trećina onoga što radimo,” kaže Strassberg.
Na tržištu medicinskih usluga izuzetno smo slični Poljskoj. “Ako postoji razlika, rekao bih da su možda neki medicinski segmenti dostupniji u Rumunjskoj u odnosu na Poljsku. Ali mentalitet je isti. Na kraju krajeva, svi smo mi ljudi”, kaže.
Stanovništvo koje stari – zašto privatni kapitalni fond ne bi sada ulagao u staračke domove
Starenje stanovništva dovest će do pojave na tržištu poslovne niše namijenjene njima – domovi za starije osobe, usluge personalizirane skrbi ili kućne dostave za osobe smanjene pokretljivosti itd. Na pitanje hoće li se MidEuropa proširiti u nišu domova za starije osobe, Mattew Strassberg nam je rekao da za sada ne.
“Svjesni smo činjenice da je ovo dobra tema za razmišljanje o mogućoj investiciji. Ali ako pomno pogledate ekonomiju ovog modela na globalnoj razini, on se manje odnosi na zdravstvenu skrb, a više na nekretnine. Dakle, vrste investicijskih tvrtki koje se upuštaju u to više su usredotočene na nekretninsku komponentu. To je kao hotel gdje je “održavanje” veće…to je kao duži boravak u hotelu. Medicinska komponenta nije tako intenzivna kao što mislite”, kaže on.
No Strassberg priznaje da današnja skupina od 45 do 65 godina ima solidne financijske rezerve. “A kad ta kohorta dođe u dob od 65-85 godina, to će biti prvi put da će srednja Europa tražiti ulaganje u takve objekte o kojima govorite”, smatra naš sugovornik.
Ali sada postoji mnogo tehnologija koje odgađaju potrebu ljudi da odu u staračke domove, smatra on. “Sada imate razne vrste uređaja koji prate vaš otkucaje srca, krvni tlak… svakakve takve stvari. Tako da sada ne bih ulagao u razvoj staračkog doma, pogotovo zato što bi u budućnosti mogao postojati mehanizam koji bi omogućio ljudima da budu zbrinuti u svojim domovima. Većina ljudi zapravo ne želi ići u studentski dom; odlaze tamo jer nema druge održive alternative”, kaže Strassberg.
A mislim da će biti i rješenja da se ljudima pomaže ili prati u vlastitom domu, kako bi mnogi od njih radije, zaključuje.
Imate ohrabrujuće makroekonomsko okruženje, s tržištem skrbi od oko 20 milijardi eura
Iz perspektive ulagača, smatra Strassberg, imate ohrabrujuće makroekonomsko okruženje s rastućim tržištem zdravstvene zaštite. Trenutačno ga procjenjujemo na oko 20 milijardi eura, od čega otprilike četvrtina otpada na privatni sektor, smatra Strassberg.
Raste realni raspoloživi dohodak, raste svijest o važnosti zdravstva – ukratko vidimo atraktivne dugoročne trendove za razvoj još više zdravstvenih usluga, privatnih i javnih.
Naravno, dodaje Strassberg, vidimo i suprotne, negativne trendove, poput onih koji se odnose na starenje stanovništva, što je u korelaciji s većom potrebom za medicinskim uslugama – onkološkim, da navedemo samo jedan primjer. A kao investitor, možete razmišljati o povećanju portfelja ponuđenih usluga tijekom vremena.
Postoji i druga perspektiva, nastavio je: općenito države pružaju osnovne medicinske usluge, ali ako želite nešto sofisticiranije, idete privatno. Postoje neke stvari koje si javni sustavi jednostavno ne mogu priuštiti, a tu može uskočiti privatni zdravstveni sustav. Naravno, ako postoji potražnja za takvim nečim, kaže Strassberg.
Kako se rumunjsko gospodarstvo nastavlja širiti i kako sve više i više ljudi ima veće prihode, oni će u jednom trenutku željeti profinjenije medicinske usluge od onih koje država može pružiti.
“Uvijek postoji šansa da se privatni zdravstveni sustav nadopuni i djeluje kao dio pružanja šireg rješenja za potrebe pacijenata”, objašnjava partner MidEurope.
Što je sljedeće za Queen Mary?
Želimo značajno rasti. „Imamo puno planova – želimo rasti u županijama, u gradovima u kojima smo prisutni i u kojima vjerujemo da možemo dodati vrijednost zajednicama čiji smo dio. Fokusirat ćemo se na neke specijalizacije u kojima smo već vodeći na tržištu ili na segmente za koje ljudi znaju da smo jako dobri.
Dakle, zdravlje žena je prioritet. Zdravlje djece je drugi prioritet. Jako smo dobri u onkologiji i nastavit ćemo ulagati u tom smjeru”, kaže Fady Chreih, direktor “Regina Maria”.
Nastavit ćemo ulagati ne samo u infrastrukturu, već iu vještine i sposobnosti našeg osoblja za rast, u kvalitetu naših usluga. I dovoljno smo ambiciozni da to isporučimo ne samo unutar Rumunjske, već i izvan zemlje, kaže Chreih.
Kakvi su Rumunji u usporedbi s drugim zemljama kada je riječ o potrošnji na zdravstvo?
Po izdacima za zdravstvo po stanovniku usporedivi smo s drugim zemljama u okruženju. Ako pogledate per capita, mislim da je Rumunjska na vrlo dobroj putanji da postigne ispravne zdravstvene izdatke po glavi stanovnika. Još uvijek smo na prilično niskoj bazi, ali potencijal postoji i vidjeli smo značajna povećanja tijekom godina.
Zašto nemamo više fondova privatnog kapitala koji ulažu u zdravstvo?
Pa privatni kapital može ući samo kad se ima u što konkretno investirati. A ako pogledate tržište, barem koliko mi znamo, postoji samo nekoliko platformi u koje se može ulagati. Postoji jako velik broj igrača koji su jako mali i koje privatni kapital baš i ne privlači. Kad bi — i ako bi ikada — vlasnici i osnivači MedLifea željeli prodati, postojao bi interes fondova privatnog kapitala.
Ali MediCover je prisutan, dio je paneuropske platforme. Ovdje je prisutna i Afidea, dio multimilijarderskog poslovanja u nekoliko zemalja. Ali neke se tvrtke ne mogu kupiti jer su povezane s većim tvrtkama.
Kada će se dogoditi izlazak iz Queen Mary?
“Očito je da ne ulažemo negdje, a da ne razmišljamo o izlazu. Jer u konačnici ulažemo s nadom da ćemo svoj novac dobiti natrag. A ako bolje razmislite, postoji nekoliko dimenzija: jedna se odnosi na horizont u kojem predlažemo izlaz. Obično ulažemo oko pet godina. Tu smo prvobitno investirali 2015. Zatim smo krenuli u drugi krug u koji smo doveli još nekoliko investitora. To se dogodilo prije gotovo tri godine. Dakle, iz perspektive horizonta, nekako smo u sredini. Nismo pod nikakvim vremenskim pritiskom. Za dvije do tri godine morat ćemo razmišljati o izlasku”, objašnjava Mattew Strassberg.
Druga perspektiva, dodaje on, je ona onoga što smo ovdje naumili postići. U prvoj fazi investicije glavni cilj bio je proširiti naš portfelj usluga. Također, povećajmo svoj “otisak” na tlu. Uslijedila su otvaranja novih jedinica, poput one u Cluju, kao i nekoliko drugih velikih investicija. Zatim se Regina Maria spojila s našim poslovanjem u Srbiji – Medigroup – i tako postala međunarodna platforma. Srbija sada čini 20% ukupnog otiska u smislu prihoda. I raste sličnom stopom kao Rumunjska, što znači da je veliki uspjeh,” kaže glavni izvršni direktor Regine Marije, Fady Chreih.
Srbija je po svojoj dinamici tržište vrlo slično rumunjskom, ali s Rumunjskom od prije desetak godina po razvoju, objašnjavaju oba sugovornika. Uz napomenu da je posao u Srbiji veći nego što je bio Queen Mary kada smo je kupili 2015. godine!“, dodaje Mattew Strassberg.
Između Srbije i Rumunjske, glavna razlika je u tome što je Srbija jako usredotočena na Beograd. „U Rumunjskoj imate nekoliko gradova: Bukurešt, Cluj, Timișoara, Iași, itd. – gdje nalazite bogatu srednju klasu koja se širi, od koje se očekuju kvalitetne usluge i za koje su spremni platiti. U Srbiji je broj velikih gradova ograničeniji. Što se tiče brojki, dat ću vam primjer: kupio sam posao u Srbiji 2018., kada su imali prihod od 38 milijuna eura. Lani su zaradili 75 milijuna. Tako da smo napravili vrlo lijep prijenos znanja iz Regine u Medi grupu, zove se grupa iz Srbije”, kaže Fady Chreih
S gledišta propisa, Rumunjska je usklađena s europskim propisima. Srbija još nije dio EU. Oni usvajaju pola stvari koje Europa ima, a pola još nije usvojeno. Dakle, kako reče Matthew, Srbija kasni za Rumunijom 10 godina. Rekao bih da su vrlo slični. Dakle, postoje neke razlike kao i svaka druga zemlja, ali osnove su iste. Mislim da je dobar dio to što, zbog sličnosti, možemo iskoristiti iskustvo iz Rumunjske da se tamo prebacimo.
Kako su te višestruke krize utjecale na njih (inflacija, kriza opskrbnog lanca)
Te su krize nešto na što u poslu morate biti spremni da biste njima upravljali. Mislimo da jako pazimo da ne pretjeramo. Jedna od stvari koju smo pažljivo izbjegavali bila je upravo situacija u kojoj ne bismo mogli apsorbirati financijski šok. Uvijek smo bili vrlo pažljivi u upravljanju našom kapitalnom strukturom i mislim da je tim obavio vrlo dobar posao u upravljanju troškovima, kao iu nastojanju da poveća prihode kako bi održao korak s inflatornim pritiscima, kaže izvršni direktor tvrtke.
Dodao bih još jednu stvar, kaže Chreih: “Tvrtke su shvatile da su zdravstvene beneficije izuzetno važne za njihove zaposlenike. Stoga su svi obnovili svoja članstva kod nas, čak i uz veće vrijednosti, uključujući više pogodnosti za svoje zaposlenike nego prethodnih godina”
Niste se iznenadili kada je izbila pandemija?
Naravno, nije bilo lako. Podsjećam da smo imali pandemiju, pa rat i onda visoku inflaciju. Mislim da smo sada izuzetno otporni iz te perspektive i da smo izgradili mehanizme i protokole za upravljanje i zdravstvenu skrb.
Izgradili smo puno stvari koje smo naučili iz sve tri krize: pandemije, rata i inflacije, povećavajući našu otpornost na šokove kako bismo mogli podnijeti svaki budući šok, kaže Chreih
Koja je najveća tvrtka u portfelju?
Trenutno imamo dvije vrlo velike tvrtke u našem portfelju, smatra Mattew Strassberg: Regina Maria u Rumunjskoj i Diagnostika u Poljskoj.
„Diagnostica je tržišni lider na tržištu laboratorijskih testova u Poljskoj. Imao sam još jedan posao u Turskoj, koji sam prodao prošle godine, nakon 10 godina ulaganja. Narasli smo je od veličine relativno male bolnice u Izmiru do najveće privatne bolnice u toj regiji. Bio sam u prvih 10 igrača iako sam imao samo jednu bolnicu. Bili smo među 10 najboljih u Turskoj u transplantaciji jetre, bubrega, koštane srži i također u onkologiji, radioterapiji i kemoterapiji,” zaključuje partner MidEurope Mattew Strassberg.
