Dinamika skrbi u Italiji i dalje je vrlo složena i raznolika. U 2022. godini u zemlji je registrirano ukupno 894 tisuće kućanskih radnika, od čega 429 tisuća njegovatelja i 465 tisuća kućanskih radnika, pokazuju najnoviji podaci INPS-a. Ovaj se sektor stalno prilagođava promjenama u društvu: povećanje broja njegovatelja odražava starenje talijanskog stanovništva i sve veću potražnju za pomoći. U Pijemontu je bilo 74 996 domaćih radnika, od kojih su prevalenciju predstavljale žene (61 912 u odnosu na 6 322 muškarca), dok sastav radnika prema nacionalnosti naglašava prevalenciju stranih radnika: njih 46 604 prema 21 630 talijanske nacionalnosti.
Važna fotografija, obilježena značajnim podacima i prijedlozima za intervenciju, ona opisana na okruglom stolu ‘Potencijal domaće radinosti. Ponovno promišljanje skrbi o radu prema novim fiskalnim perspektivama i perspektivama zapošljavanja’ koju je jutros organizirala Nuova Collaborazione (Nacionalna udruga radnika u kućanstvu) u Einaudi centru u Torinu, kako bi udrugama i institucijama predstavila studiju ‘Potencijal rada u kućanstvu, prijedlozi intervencija’ također stvorio Einaudi centar.
„Nedostatak strukturiranih politika socijalne skrbi u Italiji – izjavio je Alfredo Savia, predsjednik Nuova Collaborazione (nacionalne udruge radnika u kućanstvu) – učinio je pomoćnike u kućanstvu sve nezamjenjivijima za talijanske obitelji. Jedan od aspekata koji je istaknut u našoj opservatoriju ‘Potencijal rada u kućanstvu – prijedlozi intervencija’ je upravo nedostatak učinkovite potpore i poreznih olakšica za skrbnički rad. Naime, sadašnje politike ne pokrivaju troškove kućanskih poslova kao u slučaju njegovatelja nesamostalnih osoba ili dadilja male djece.Kao udruga poslodavaca već neko vrijeme tražimo da Vlada poduzme uzeti u obzir ukupni odbitak troškova kućanskih poslova – naknada i doprinosa – za sve obitelji koje odluče redovito angažirati obiteljskog pomoćnika.
„Studija – komentirao je Filippo Breccia Fratadocchi, potpredsjednik Nuova Collaborazione – također je istaknula još jedan vrlo važan čimbenik: teret skrbi i dalje uglavnom pada na pleća žena. Prečesto vidimo briljantne profesionalce prisiljene odreći se svoje karijere kako bi se brinuli za svoje voljene. To je nepogrešiv znak stalne rodne neravnoteže u našem društvu. Zato moramo učiniti više kako bismo prepoznali vrijednost rada skrbi i podržali one koji ga rade.”
Zapravo, studija otkriva zabrinjavajuću stvarnost na talijanskom radnom krajoliku: približno 18% pojedinaca između 20 i 64 godine odsutni su s tržišta rada iz drugih razloga osim studija ili umirovljenja. Brojka se pogoršava na 27% za žene, u usporedbi s 8% za muškarce. Ova neaktivnost žena uglavnom se može pripisati kućanskim obavezama i obvezama skrbi, prema kojima 53% žena ne traži aktivno posao kako bi zadovoljile obiteljske potrebe. Fenomen nije homogen na cijelom nacionalnom teritoriju: na jugu se bilježi zabrinjavajućih 25% neaktivnosti u usporedbi s 15% na sjeveru i 13% u središtu. Podzaposlenost ili zaposlenost s nepunim radnim vremenom iznosi općenito 20%, ali stvara značajan jaz između spolova, s postotkom od 32% za žene, u usporedbi s manje od 8% za muškarce.
S fiskalnog gledišta, studija predstavlja novi prijedlog: uvođenje fiskalne intervencije za brigu o djeci, osmišljene kao podrška roditeljima na tržištu rada i školovanju te prijedlog fiskalnog ruksaka.
Predloženi plan ima za cilj proširiti granice postojećeg sustava bonusa za brigu o djeci, proširujući ga na plaćanje usluga kućne njege dok djeca ne navrše 12 godina. Najznačajnija novost je uvođenje inovativnog uvjeta: naknada će biti vezana ne samo uz ISEE parametar, već i uz radnu obvezu roditelja ili osposobljavanje, s ciljem promicanja aktivnog sudjelovanja na tržištu rada, posebice za žene, tradicionalno više pod utjecajem potrebe za brigom o djeci.
Konkretno, očekuje se proporcionalno smanjenje pokrivenosti troškova skrbi o djeci na temelju postotka radnih sati tijekom referentnog mjeseca, u usporedbi sa situacijom zaposlenja s punim radnim vremenom. Sa sličnim okvirom predlaže se ista shema intervencija za zapošljavanje njegovatelja. Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je priložiti svu dokumentaciju kojom se potvrđuje upis na tečajeve ili prijava u zavodima za zapošljavanje – u slučaju nezaposlenosti.
U formuliranim hipotezama, INPS bi imao središnju ulogu u provedbi ovog plana, osiguravajući mjesečnu naknadu kalibriranu prema ekonomskoj i radnoj situaciji svake obiteljske jedinice.
