Uprava Hidroelectrice, koju vodi Karoly Borbely, predlaže da se cjelokupna dobit koju je tvrtka ostvarila u 2023. podijeli dioničarima u obliku dividende. Uglavnom, od ulaganja neće ostati ništa. Podsjećamo, Hidroelectrica ima rekordnu dobit od 6,3 milijarde leja za 2023. godinu, a Vlada je bacila oko na ovaj novac kako bi pokrila ogroman proračunski deficit. Hidroelektrica je i izdašnija nego što je Vlada tražila.
Sjedište HidroelektriceFoto: AGERPRES
Štoviše, Vlada je nedavno potvrdila memorandum kojim traži da se najmanje 90 posto dobiti državnih tvrtki da dioničarima u obliku dividende. No, Hidroelectrica nudi dioničarima proslijediti svu dobit, a ne samo 90 posto.
Prema priopćenju, tvrtka pripisuje prijedlog “izvanrednim financijskim rezultatima i značajnom povećanju profitabilnosti”.
Deklarativno, ministar energetike Sebastian Burduja u nekoliko je navrata rekao da se dobit tvrtki treba koristiti za investicije, no politička je odluka u takvim slučajevima puno jača.
Ministarstvo energetike posjeduje 80 posto paketa dionica, a ostatak je uvršten na burzu.
Prijedlog koji su potpisali direktori Hidroelectrice na čelu s Karolyjem Borbelyjem na dnevnom su redu sjednice Glavne skupštine 29. travnja.
Tko je Karoly Borbely i kakva je veza s Marcelom Ciolacuom
Karoly Borbely, predsjednik Direkcije Hidroelectrica, blizak je premijeru Marcelu Ciolacuu zbog obiteljske veze s poslovnim čovjekom iz Buzăua. Točnije, Karoly Borbely oženjen je kćeri Ionela Gagua, biznismena iz Buzăua, bliskog premijeru.
Prema izvorima HotNews.ro, njegovom imenovanju za predsjednika Uprave snažno je pridonijela činjenica da je u premijerovom bliskom okruženju.
Karoly Borbely bio je član uprave Hidroelectrice od kolovoza 2017. do kolovoza 2023., a bio je i predsjednik odbora za strategiju i IPO tvrtke. On je također direktor javnih poslova unutar Orangea. Bio je i direktor Razvoja poslovanja i izvoza u Energobit grupi.
Bio je na nekoliko državnih funkcija: državni tajnik u Odjelu za energetiku, u Pontinoj vladi, ministar komunikacija u Tariceanuovoj vladi, državni tajnik u Nacionalnoj upravi za mlade, također u Tariceanuovoj vladi.
Koliki je proračunski deficit i kako se žrtvuje dobit državnih tvrtki
Proračunski deficit porastao je na 29 milijardi leja nakon samo prva dva mjeseca ove godine, što predstavlja 1,67% BDP-a. To je dvostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U tim uvjetima Vlada traži od državnih tvrtki da svojom dobiti doprinose pokrivanju proračunskih rupa raspodjelom najmanje 90 posto u obliku dividende. No, u tim uvjetima od te dobiti ostaje vrlo malo novca za ulaganja, au slučaju Hidroelektrice nikako.
