Mapiranjekorištenje gotovine hej bankovni transferi do i iz ‘poreznih oaza’ to su dvije značajne stavke u okviru izvješća o sumnjivim transakcijama i, još više, povezanih izvješća o sprječavanju pranja novca. Prelistavajući podatke koji se odnose na drugu polovicu 2023., sadržane u najnovijoj UIF bilježnici protiv pranja novca, Jedinica za financijske informacije Banke Italijepojavljuju se vrijednosti i trendovi koji su stalno upaljena lampica upozorenjailegalna i crna ekonomija.
Sumnjivih transakcija je sve manje, ali je sve više prijava protiv pranja novca
U promatranom razdoblju FIU je zaprimila 72 811 prijava sumnjivih transakcija, što je smanjenje od 10,4 posto u usporedbi s onima zaprimljenima u drugoj polovici 2022., što je dovelo do 150.418 ukupna izvješća primljena u cijeloj 2023. (-3,2 posto u odnosu na prethodnu godinu). Međutim, zbirna izvješća o sprječavanju pranja novca bilježe opći porast u odnosu na prethodno polugodište, kako u broju operacija tako iu iznosima kojima se rukuje (odnosno +3,2 posto i +4,8 posto). Porast iznosa se u različitim stupnjevima javlja u svim gospodarskim sektorima s izuzetkom građevinarstva i poljoprivrede koji predstavlja pad od 3,1%.
Korištenje gotovine povećava i pologe i isplate
U okviru izvješća o sprječavanju pranja novca rastu vrijednosti i gotovinskih uplata i kredita te isplata i zaduženja. U drugoj polovici 2023. redom su izjednačeni otprilike 87 milijardi i 5 milijardi eura. Udio gotovinskih transakcija (zbroj depozita/kredita i povlačenja/zaduženja) u ukupnim kretanjima veći je od 4% u južnim regijama, a posebno u mnogim pokrajinama u Sicilija, Sardinija, Kalabrija i Puglia.
Bankovni transferi se smanjuju, ali oni u/iz poreznih oaza ostaju na rekordnim vrijednostima
Gledajući transfere u i iz zemalja s povlaštenim ili nekooperativnim oporezivanjem (izraz koji se koristi za opisivanje onih koje su novinarski definirane kao ‘porezne oaze’), pojavljuje se trend pada tijekom prethodnih pola godine, ali još uvijek na rekordnim vrijednostima u usporedbi nizu koji počinje od 2019. Oni su redom jednaki približno 60 milijardi dolaznih bankovnih transfera u Italiji i 50 milijardi odlaznih. Promatrajući pojedinačne zemlje, Švicarska ostaje glavno odredište za naručene bankovne transfere, oko 23 milijarde, i polazište za primljene, oko 27 milijardi. Slijedi Turska, 6 i 8 milijardi. Zanimljiv je i podatak za Rusiju, s 2 milijarde odlaznih i 4 milijarde dolaznih, unatoč međunarodnim sankcijama i povezanim ograničenjima zbog rata u Ukrajini. (Fabio Insenga)
