Šefovi država i vlada EU-a sastaju se u četvrtak u Bruxellesu kako bi razgovarali o korištenju ruskog novca za podršku ratnim naporima Kijeva, ali i za jačanje europske obrane, napor koji će uključivati značajnu dodatnu potrošnju, pišu Reuters i The Guardian.
EU summit u BruxellesuFoto: Nicolas Economou/NurPhoto/Shutte / Shutterstock Editorial / Profimedia
Čelnici država članica prvo će raspravljati o planu korištenja milijardi eura dobiti od zamrznute ruske financijske imovine za kupnju oružja za Ukrajinu u nastojanju da podrže Kijev, koji je trenutno upleten u rat s Moskvom.
27 šefova država i vlada također će raspravljati o tome kako EU može učiniti više za jačanje vlastite obrane i poticanje svoje industrije oružja, plan koji odražava strahove da se Rusija neće zaustaviti u Ukrajini i da SAD više neće biti toliko uključen zaštititi svoje saveznike.
Tijekom dvodnevnog summita u Bruxellesu bit će riječi io drugim temama, poput rata u Gazi, perspektivi otvaranja pregovora s BiH o pristupanju EU i prosvjedima poljoprivrednika.
Ali Ukrajina će zauzeti središnje mjesto, a predsjednik Volodymyr Zelensky pridružit će se čelnicima putem video veze.
Posljednjih tjedana čelnici EU-a izrazili su sve veću zabrinutost zbog stanja rata, s ukrajinskim snagama koje nemaju dovoljno streljiva i borbenih snaga koje se bore oduprijeti napredovanju Rusije, a paket vojne pomoći Kijevu od 60 milijardi dolara blokiran je u američkom Kongresu.
“U trećoj godini ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, suočavamo se s ključnim trenutkom”, napisao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća čelnika EU-a, u pozivnom pismu za summit.
“Hitnost, intenzitet i nepokolebljiva odlučnost su imperativ”, dodao je.
Ruski novac za granate namijenjene Ukrajini
Europska komisija je ovog tjedna predložila da se profit ostvaren ruskom imovinom zamrznutom u Europi nakon invazije Moskve uzme u obzir i prebaci oko 90 posto u fond kojim upravlja EU i koristi se za financiranje oružja namijenjenog Kijevu.
Komisija je procijenila da bi dobit od te imovine – raznih vrijednosnih papira i gotovine ruske središnje banke – mogla biti između 2,5 i 3 milijarde eura godišnje.
Imovinu zamrzavaju središnji depozitari vrijednosnih papira EU-a, uglavnom Euroclear u Belgiji. Ukrajina bi također dobila porez od 25% koji belgijska vlada naplaćuje na dobit.
Moskva je reagirala na ove prijedloge. Rusija je u srijedu opisala plan EU kao banditizam i krađu. Kremlj je također upozorio da bi provedba plana uništila ugled Europe kao jamca vlasničkih prava i dovela do desetljećima dugih sudskih procesa.
Ideja o korištenju dobiti u korist Ukrajine uživa široku podršku među vladama EU, kažu diplomati. No korištenje novca za kupnju oružja za neke je zemlje problematičnije.
Međutim, novac bi mogao biti potreban za kupnju prijeko potrebnog streljiva Kijevu. Michel je rekao da je glavni zadatak s kojim se suočavaju čelnici EU “brza dostava vojne pomoći Ukrajini”.
Jedan put naprijed, s obzirom da europska industrija još ne zadovoljava potražnju, je nedavna inicijativa Češke, koja je uspjela kupiti 300.000 topničkih granata sa stranih tržišta u samo tri tjedna.
Orban je mogući protukandidat. Ali ne i jedina
Velik dio pozornosti, piše Reuters, bit će usmjeren na reakciju mađarskog premijera Viktora Orbana, koji održava bliže veze s Moskvom od ostalih čelnika EU i protivi se slanju oružja Ukrajini.
No, prijedlog također postavlja pitanja za vojno neutralne ili nesvrstane zemlje poput Malte, Austrije i Irske.
Zbog toga se konačna odluka ne očekuje na summitu. Međutim, čelnici će pokazati kako bi EU trebala postupiti s ovim prijedlogom.
a priopćenje rumunjske predsjedničke administracije izjavio je prije summita da će se predsjednik Klaus Iohannis “zalagati za nastavak pomoći u svim dimenzijama, posebno na humanitarnoj, vojnoj razini iu pogledu tranzita ukrajinskog žita, dokle god to bude potrebno”.
U nacrtu izjave sa samita u koju je Reuters imao uvid stoji da su čelnici “preispitali napredak” u korištenju prihoda “za dobrobit Ukrajine, uključujući moguće financiranje vojne potpore” i pozvali tijela EU da “nastave s naporima”.
Više novca za obranu. Ali odakle?
U izjavi, koja je podložna promjenama, također se navodi da je EU “posvećena jačanju svoje ukupne obrambene spremnosti i sposobnosti kako bi zadovoljila svoje potrebe i ambicije” usred “rastućih sigurnosnih prijetnji i izazova”.
Očekuje se da će u tom kontekstu čelnici raspravljati o spornom pitanju kako bi EU trebala financirati sve veće troškove obrane.
“Desetljećima Europa nije dovoljno ulagala u svoju sigurnost i obranu”, napisao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća čelnika EU-a, u pozivnom pismu za summit.
“Sada, dok se suočavamo s najvećom sigurnosnom prijetnjom od Drugog svjetskog rata, vrijeme je da poduzmemo radikalne i konkretne korake kako bismo bili obrambeno spremni i gospodarstvo EU-a postavili na ratne temelje”, rekao je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i drugi predložili su prijedlog estonske premijerke Kaje Kallas za izdavanje europskih obrambenih obveznica. Ali druge zemlje, uključujući Njemačku, Austriju, Nizozemsku i Švedsku, koje su fiskalno konzervativnije, skeptične su.
Alternative – povećanje poreza ili rezanje potrošnje na javne usluge – većini su vođa neprihvatljive.
No, jedan je diplomat iznio mogućnost da će svaka zemlja morati doprinijeti obrani s 2% svog nacionalnog BDP-a. To bi generiralo do 80 milijardi eura, rekli su.
