Zdravlje planeta također ovisi o tome kako plaćamo za stvari koje kupujemo. Vjerojatno se to nikad nismo zapitali, ali gotovina zagađuje. I zagađuje više od digitalnog, točnije 21% više. Problem u zemljama poput Italije gdje se bezgotovinski novac teško ukorijenjuje iz kulturoloških razloga, predrasuda i, u nekim slučajevima, čak i iz vrlo neplemenitih razloga, poput poznatog ‘crnog’. Ni slučajno mi smo druga najveća država u Europi (prva je, možda iznenađujuće, Njemačka) za emisije nastale plaćanjem novčanicama i kovanicama: približno 2,7 kg po osobi, ukupno preko 160,8 tisuća tona CO2. Barem se u velikoj mjeri može izbjeći.
Podaci dolaze iz Izvješća zajednice Cashless Society za 2024., platforme koju je stvorio The European House – Ambrosetti (TEHA) posvećene sadržaju, idejama i poslovnim inicijativama u vezi s elektroničkim plaćanjem.
Ali što je a bezgotovinsko plaćanje? Jednostavno rečeno, to je digitalno kretanje novca ili plaćanje za robu ili usluge koje se vrši bez klasične gotovine ili čekova, već putem oblika elektroničkog plaćanja kao što su – ali ne ograničavajući se na – debitne ili kreditne kartice.
Prema izračunu TEHA-e, u 2023. Italija je još uvijek među 30 najgorih gospodarstava u svijetu – od 144 države – po ovisnosti o gotovini. Zapravo, postoji poseban pokazatelj, Indeks gotovinskog intenziteta, koji povezuje učestalost novčanica i kovanica s bruto domaćim proizvodom (BDP) glavnih zemalja. Prošle godine Italija je s 29. otišla na 28. mjesto, pogoršavši se.
Jer gotovina zagađuje
Ali pokušajmo shvatiti zašto gotovina zagađuje: razlozi su brojni i tiču se cijelog životnog ciklusa papira i kovanica (potonji su barem otporniji).
Počevši s izrada novčanica, za što su potrebne sirovine poput bakra, nikla i čelika, za čiju se ekstrakciju troši mnogo energije i prirodnih resursa, a istovremeno se oštećuje okoliš i stvaraju emisije stakleničkih plinova. Nadalje, za njihovo stvaranje potrebne su otrovne kemikalije, koje postaju podjednako otrovni otpad za upravljanje.
Nastavite s transport i distribucijukoji uzrokuju CO2, a na kraju imamo raspolaganjejoš jedan kritičan trenutak s obzirom na to da istrošene i uništene novčanice, koje treba zamijeniti, postaju poseban otpad s kojim se mora postupati s posebnim mjerama opreza.
Banka Italije u svom godišnjem Izvješću o održivosti posvećuje jedno poglavlje ovim aspektima i aktivnostima koje provodi.
Zatim je to izračunala Europska središnja banka (ECB), želeći kvantificirati ovo zagađenje prosječni ekološki otisak plaćanja novčanicama u 2019. bio je 101 mikrobod (μPt) po građaninu eurozone. Brojka koja odgovara 8 km prijeđenih automobilom.
Talijani traže gotovinu
Međutim, iz izvješća TEHA-e, koje će biti predstavljeno 4. travnja tijekom događaja u Cernobbiu, proizlazi da u Italiji bezgotovinski se ubrzava. Ali još uvijek postoji veliki otpor napuštanju gotovine. Istraživanje provedeno povodom izvješća na 500 trgovaca pokazuje da njih 8 od 10 prihvaća digitalna plaćanja, a što je vrlo važno, poticaj dolazi od kupaca: 58% uvelo je nematerijalne oblike plaćanja upravo da bi udovoljilo zahtjevima kupaca, a ne samoinicijativno.
Zapravo, trgovci procjenjuju da bi mogli izgubiti prosječno 26% svojih kupaca ako bi ostali vezani za gotovinu, postotak koji doseže preko 60% u hrani, odjeći, barovima/trafikama, hotelima/smještajnim objektima. Naprotiv, više od 50% onih koji su uveli alternativne načine plaćanja zabilježilo je porast prodaje.
Ali zašto toliko nepovjerenja prema praktičnom sustavu koji je, otkrivamo, također prijateljski nastrojen prema ekološkoj tranziciji i okolišu?
Kulturološke predrasude i digitalni jaz
U međuvremenu, percepcija o sigurnostpod utjecajem kulturnih predrasuda: jedan od 5 trgovaca (20%) smatra da je gotovina najsigurniji način plaćanja.
Drugi problem tiče se znanja i vještina, tzv.Digitalna podjela‘: 26% trgovaca niti ne koristi web za svoje poslovanje, 50% ne misli da su im potrebne napredne digitalne vještine, dok 60% ocjenjuje stupanj prikupljanja i valorizacije podataka svojih kupaca vrlo niskim.
Poteškoće koje obilježavaju jasna razlika između Sjevera i Juga u pogledu upotrebe gotovines tim da su prvi otvoreniji za inovacije, a drugi neskloni promjenama.
Ali glavni pokretač zašto nastavljamo koristiti novčanice, kao što ćemo uskoro vidjeti, je navika, ‘to se oduvijek radilo na ovaj način’: fraza koja bi, da su ljudska bića doista slijedila svoju evoluciju, išla okolo četvrtast kotač i još bi spavali u pećinama.
Ukratko, postoji i jedan aspekt koji bismo mogli definirati psihološki s obzirom na oblik plaćanja koji odaberete. I što se također prema Lorenzu Tavazziju, starijem partneru i voditelju Scenarijskog i obavještajnog područja Europskog doma – Ambrosetti, mora uzeti u obzir: „Moramo ukloniti prepreke koje ometaju promicanje digitalnih plaćanja. Pritisak kupaca, koji predstavlja glavni pokretač transformacije, mogao bi postati još važniji širenjem, na primjer, rješenja Kupi sad plati kasnije”,
Ovaj oblik plaćanja, naime, sve više uzima maha. U 2023. 40% korisnika obavilo je najmanje 10% svojih kupnji putem interneta s rješenjima Kupite sada platite kasnije, koji planiraju kupiti sada i platiti kasnije, u budućnosti, kroz kratkoročno financiranje. Treba napomenuti da 60% korisnika, bez ove opcije, ne bi kupilo; stoga mogućnost postojanja ove vrste izbora može biti odlučujuća.
Širok prostor za poboljšanje i za P2P načini rada kao što su Paypal i Satispaytrenutno prihvaća mali postotak trgovaca.
Jer Talijani vole gotovinu
Studija TEHA istraživala je razloge zašto Talijani toliko vole gotovinu da je se nerado odriču. Na vrhu, kao što smo rekli, navika:
• navika: 34% (37% u 2022.)
• brzina/pogodnost: 16% (11% u 2022.)
• ekonomska pogodnost: 8% (9% u 2022.)
• sigurnost: 8% (7% u 2022.)
• suzdržanost prihvaćanja: 7% (5% u 2022.)
• učinkovito upravljanje troškovima: 7% (5% u 2022.)
• anonimnost transakcije: 4% (3% u 2022.)
• poteškoće u korištenju elektroničkog plaćanja: 3% (3% u 2022.)
U svakom slučaju, nešto se miče, objašnjava TEHA Report: 3 od 4 Talijana preferiraju bezgotovinske transakcije kao način plaćanja a 6 od 10 povećalo je svoju upotrebu digitalnog u ovom području u prošloj godini. Tvrda jezgra – vrlo teška – onih koji nikad nisu koristili gotovinu među odraslima je bijednih 1%. Ako hoćemo, makar i malo, s obzirom na visok udio starijih i starijih osoba prisutnih u Italiji, zemlji podložnoj izrazitoj ee u kojoj čak i digitalni jaz zbog godina može imati određenu težinu.
Jer Talijani vole bezgotovinski
Bezgotovinski je stoga sve popularniji, unatoč povećanju gornje granice upotrebe gotovine na 5000 eura, što je povećanje koje s druge strane ima malo utjecaja na dnevne izbore većine Talijana, za koje zapravo, opet prema odgovore dane Zajednici Cashless Society, papir se iz tog razloga više neće koristiti.
Najveća prednost bezgotovinskog plaćanja je brzina i praktičnostkoje Talijani otkrivaju (60% više njih misli na ovaj način u odnosu na 2021.) i zahvaljujući pandemiji koja je proširila upotrebu digitalnih plaćanja koja su higijenskija od stalnog mijenjanja novčanica i kovanica.
Kao rezultat toga, u 2023. godini 10,3% sugrađana koji su obično koristili bezgotovinsko plaćanje bilo je 10,3%, u odnosu na 6,7% u 2022. godini.
Evo zašto Talijani cijene digitalna plaćanja:
• brzina/pogodnost: 48,8% (38% u 2022.)
• sljedivost troškova: 12,9% (6,1% u 2022.)
• navika/praksa: 10,3% (6,7% u 2022.)
• sigurnost: 10,2% (6,7% u 2022.)
• učinkovito upravljanje troškovima: 4,8% (3% u 2022.)
• ekonomska pogodnost: 3,4% (3% u 2022.)
Nadalje, za 2 od 3 Talijana, digitalna plaćanja mogu se boriti protiv utaje poreza i sive ekonomije; najspremniji u tom pogledu su mladi i u Jug.
Ukratko, prvi podaci iz Izvješća TEHA pokazuju da se Italija uistinu kreće prema bezgotovinskom društvu, ali i da ostaje određeni jaz u odnosu na čestitiji dio Europe. Nadalje, s obzirom na velike geografske razlike, aktivne politike za širenje digitalnih plaćanja potrebne su posebno za različita područja zemlje.
Potrebe više nisu povezane samo s raspravom o inovacijama i modernizaciji: okoliš bi također imao koristi.
